Finska bi uskoro mogla izvršiti najradikalniju promjenu obrazovnog sistema ikada, odbacivanjem institucije "predmeta" i izučavanjem fenomena.
Ova skandinavska država već ima jedan od najboljih obrazovnih sistema, a mladi Finci su među prvima u rangiranju PISA.
Ipak, većina 16-godišnjaka smatra da je učenje po predmetima prevaziđeno, nadležni planiraju da ih poslušaju i uvedu sistem istraživanja fenomena, poput Europske unije, u okviru kog će učenici učiti o jezicima, povijesti, politici i zemljopisu.
Sistem je ujednačen, svaki segment ima određeno vreme, a poanta svega je da se eliminira često pitanje: "Šta je poanta ovoga što učim?".
Menadžer za razvoj iz Helsinkija Pasi Silander ističe da se svijet toliko promjenio napretkom tehnologije, tako da stari načini edukacije više nemaju nikakvu praktičnu primjenu.
-Mladi sada koriste kompjutere, uzmite recimo primjer banaka, nekada su one imale mnoštvo službenika, a sada veliki dio njihovog posla završavaju mašine - istaknuo je Silander.
Ipak, promjenama sistema se protive nastavnici koji su se "specijalizirali" za jedan predmet, a nije teško zaključiti zašto. Novi sistem bi ih primorao da prošire svoje znanje, kao i da međusobno surađuju.
-Nastavnici koji bi to prihvatili dobijali bi novčani bonus. Ima škola koje imaju staromodne sisteme koji su funkcionirali u prošlom stoljeću. Sada nam treba nešto novo, nešto što bi bilo primjenljivo u 21. stoljeću - istaknula je menadžerica za obrazovanje Marjo Kilonen.
Ona je dodala da bi se novi sistem obrazovanja mogao proširiti na cijelu državu do 2020. godine, prenosi B92.
Ova skandinavska država već ima jedan od najboljih obrazovnih sistema, a mladi Finci su među prvima u rangiranju PISA.
Ipak, većina 16-godišnjaka smatra da je učenje po predmetima prevaziđeno, nadležni planiraju da ih poslušaju i uvedu sistem istraživanja fenomena, poput Europske unije, u okviru kog će učenici učiti o jezicima, povijesti, politici i zemljopisu.
Sistem je ujednačen, svaki segment ima određeno vreme, a poanta svega je da se eliminira često pitanje: "Šta je poanta ovoga što učim?".
Menadžer za razvoj iz Helsinkija Pasi Silander ističe da se svijet toliko promjenio napretkom tehnologije, tako da stari načini edukacije više nemaju nikakvu praktičnu primjenu.
-Mladi sada koriste kompjutere, uzmite recimo primjer banaka, nekada su one imale mnoštvo službenika, a sada veliki dio njihovog posla završavaju mašine - istaknuo je Silander.
Ipak, promjenama sistema se protive nastavnici koji su se "specijalizirali" za jedan predmet, a nije teško zaključiti zašto. Novi sistem bi ih primorao da prošire svoje znanje, kao i da međusobno surađuju.
-Nastavnici koji bi to prihvatili dobijali bi novčani bonus. Ima škola koje imaju staromodne sisteme koji su funkcionirali u prošlom stoljeću. Sada nam treba nešto novo, nešto što bi bilo primjenljivo u 21. stoljeću - istaknula je menadžerica za obrazovanje Marjo Kilonen.
Ona je dodala da bi se novi sistem obrazovanja mogao proširiti na cijelu državu do 2020. godine, prenosi B92.
