Tehnologija kojom raspolaže američka tvrtka Hyperloop One i koja je već predstavjena svjetskojo javnosti u više navrata, omogućila bi putnicima na relaciji Helsinki-Stockholm da u svega 28 minuta prijeđu tu udaljenost, brzinom od 1200 kilometara na sat.
Uobičajen način putovanja između Helsinkija i Stockholma je, ili brodom, ili avionom.
Hyperloop Fince ne bi koštao malo, jer bi se morao prokopati tunel ispod Baltičkog mora, a očekivana procjena je negdje oko 20 milijardi dolara.
Pregovori između Fnske i Hyperloop One vode se oko tehničkih detalja, financiranja i sigurnosnih mjera vezanih za taj transportni sustav. Pregovore s finske strane vodi Finski centar za tehnička istraživanja, VTT, Finska agencija za financiranje tehnologija i inovacija Tekes kao i nekoliko finskih ministarstava, prenosi finska televizija Yle.
Finci razmišljaju prvo o pokusnoj trasi između gradova Salo i Turku na jugozapadu Finske, kroz koje bi išla i puna linija Helsinki-Stockholm. Finci bi izgradnjom Hypreloop tranzitnog sustava bili ujedno i jedni od prvih u svijetu koji bi ga uveli.
Nakon toga, trasa bi se produživala u oba smijera, prema Helsinkiju i prema Švedskoj. Ako se projekt i provede, bio bi to jedan od najvećih podvodnih tunela na svijetu.
Ranije se procjenjivalo da bi karta između Helsinkija i Stockholma u Hyperloopu koštala oko 170 švedskih kruna (to je ugrubo i cijena u hrvatskim kunama), što je usporedivo s cijenom vožnje taksijem u Helsinkiju ili Stockholmu.
Finci isto tako razmišljaju i o Hyperloop tunelu ispod Finskog zaljeva prema estonskoj prijestolnici Tallinu, koji je vrlo popularna destinacija za brojne Fince, koji tamo znaju provoditi vikende.
No, problem toj ideji predstavljaju geološka istraživanja, koja su pokazala da s estonske strane, graditelje čeka mekano tlo i problem podzemnih voda.
No, sama ideja povezivanja Helsinkija i Tallina nije novitet, već misao stara preko 140 godina.
Podsjetimo, i Rusi su već pregovarali s Hyperloop One oko uvođenja Hyperloop tranzitnog sustava oko Moskve te na taj način ubrzati tranzit iz ruranih dijelova oko Moskve prema samom gradu.
Uobičajen način putovanja između Helsinkija i Stockholma je, ili brodom, ili avionom.
Hyperloop Fince ne bi koštao malo, jer bi se morao prokopati tunel ispod Baltičkog mora, a očekivana procjena je negdje oko 20 milijardi dolara.
Pregovori između Fnske i Hyperloop One vode se oko tehničkih detalja, financiranja i sigurnosnih mjera vezanih za taj transportni sustav. Pregovore s finske strane vodi Finski centar za tehnička istraživanja, VTT, Finska agencija za financiranje tehnologija i inovacija Tekes kao i nekoliko finskih ministarstava, prenosi finska televizija Yle.
Things are heating up in the Nordics! Finland negotiating high-speed #Hyperloop connection: Helsinki & Stockholm https://t.co/Co2ce8LJw7? pic.twitter.com/8MkNCghtX3
— HyperloopOne (@HyperloopOne) 18. studenoga 2016.
Finci razmišljaju prvo o pokusnoj trasi između gradova Salo i Turku na jugozapadu Finske, kroz koje bi išla i puna linija Helsinki-Stockholm. Finci bi izgradnjom Hypreloop tranzitnog sustava bili ujedno i jedni od prvih u svijetu koji bi ga uveli.
Nakon toga, trasa bi se produživala u oba smijera, prema Helsinkiju i prema Švedskoj. Ako se projekt i provede, bio bi to jedan od najvećih podvodnih tunela na svijetu.
Ranije se procjenjivalo da bi karta između Helsinkija i Stockholma u Hyperloopu koštala oko 170 švedskih kruna (to je ugrubo i cijena u hrvatskim kunama), što je usporedivo s cijenom vožnje taksijem u Helsinkiju ili Stockholmu.
Finci isto tako razmišljaju i o Hyperloop tunelu ispod Finskog zaljeva prema estonskoj prijestolnici Tallinu, koji je vrlo popularna destinacija za brojne Fince, koji tamo znaju provoditi vikende.
No, problem toj ideji predstavljaju geološka istraživanja, koja su pokazala da s estonske strane, graditelje čeka mekano tlo i problem podzemnih voda.
No, sama ideja povezivanja Helsinkija i Tallina nije novitet, već misao stara preko 140 godina.
Podsjetimo, i Rusi su već pregovarali s Hyperloop One oko uvođenja Hyperloop tranzitnog sustava oko Moskve te na taj način ubrzati tranzit iz ruranih dijelova oko Moskve prema samom gradu.
