Potencijalno toksične razine farmaceutskih proizvoda i lijekova pronađene u četvrtini proučavanih rijeka diljem svijeta, predstavljaju prijetnju životnoj sredini i globalnom zdravlju, pokazala je nova studija.
Znanstvenici iz cijelog svijeta istražili su više od 1000 lokacija u 258 rijeka u stotinu zemalja svijeta, od londonske Temze preko ostalih britanskih plovnih puteva do brazilske Amazone i rijeka koje protječu kroz veće gradove poput New Delhija, New Yorka i Guangzhoua.
U njima je otkrivena prisutnost čak 61 lijeka, uključujući i neke spojeve povezane s modernim načinom života, poput kofeina i nikotina, a znanstvenici su pokušali ustanoviti je li njihova razina viša od one koja bi mogla utjecati na okoliš.
Paracetamol, nikotin, kofein, lijekovi za epilepsiju i dijabetes, beta blokatori, antibiotici, antidepresivi, lijekovi za spavanje i antihistaminici otkriveni su u spomenutim područjima u sklopu studije koju je provelo Sveučilište York iz Toronta. Riječ je o najsveobuhvatnijem takvom istraživanju provedenom na globalnoj razini, prenosi Hina.
Rezultati studije, objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), ukazuju na to da je onečišćenje svjetskih rijeka medicinskim kemikalijama globalni problem.
Pokazalo se da su među najzagađenijima rijeke u Pakistanu, Boliviji i Etiopiji, a najmanje su zagađene one na Islandu, u Norveškoj i u Amazonskoj prašumi.
Najzagađenije zemlje i regije svijeta nalaze se u subsaharskoj Africi, Južnoj Americi i dijelovima južne Azije, a istodobno su najmanje istražene.
Studija je pokazala da su zemlje s niskim do srednjim prihodima najonečišćenije, kao i područja u kojima se uz obale rijeka odlaže smeće te je upravljanje otpadnim vodama loše organizirano.
Zagađenje predstavlja rizik za slatkovodna staništa i divlje životinje te bi moglo pridonijeti jačanju njihove otpornosti na antimikrobne tvari, a prijete i globalnim ciljevima kada je riječ o kvaliteti vode i onečišćenju, upozoravaju znanstvenici.
Otprije je poznato da kontraceptivi u rijekama mogu utjecati na razvoj i reprodukciju riba. U izvješću stoji i da bi povećana količina antibiotika u rijekama mogla rezultirati razvojem na njih otpornih bakterija, što bi narušilo učinkovitost ovih lijekova te bi u konačnici moglo predstavljati "globalnu prijetnju okolišu, ali i zdravlju".
Brojne kemikalije pronađene su i u rijekama na svim nenaseljenim kontinentima.
Jedan od autora studije, dr. John Wilkinson sa Sveučilišta York podsjetio je kako "već više od dvadeset godina znamo da farmaceutski proizvodi prodiru u vodeni okoliš gdje mogu utjecati na biologiju živih organizama".
“No jedan od najvećih problema s kojima smo se suočili u rješavanju ovog problema je to što nismo bili baš reprezentativni kada smo pratili te zagađivače. Naime, svi raspoloživi podaci fokusirani su na nekoliko odabranih područja u Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i u Kini", kazao je.
Dodao je da je, kroz projekt koji su on i kolege ostvarili, znanje o globalnoj distribuciji lijekova u vodenom okolišu sada znatno poboljšano.
Znanstvenici smatraju da bi se trebalo angažirati na uspostavljanju globalnih, uključivih i međusobno povezanih napora na generiranju podataka potrebnih da bismo mogli donijeti odgovarajuće odluke o tomu na koji način smanjiti utjecaj kemikalija na okoliš.
Znanstvenici iz cijelog svijeta istražili su više od 1000 lokacija u 258 rijeka u stotinu zemalja svijeta, od londonske Temze preko ostalih britanskih plovnih puteva do brazilske Amazone i rijeka koje protječu kroz veće gradove poput New Delhija, New Yorka i Guangzhoua.
U njima je otkrivena prisutnost čak 61 lijeka, uključujući i neke spojeve povezane s modernim načinom života, poput kofeina i nikotina, a znanstvenici su pokušali ustanoviti je li njihova razina viša od one koja bi mogla utjecati na okoliš.
Paracetamol, nikotin, kofein, lijekovi za epilepsiju i dijabetes, beta blokatori, antibiotici, antidepresivi, lijekovi za spavanje i antihistaminici otkriveni su u spomenutim područjima u sklopu studije koju je provelo Sveučilište York iz Toronta. Riječ je o najsveobuhvatnijem takvom istraživanju provedenom na globalnoj razini, prenosi Hina.
Rezultati studije, objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), ukazuju na to da je onečišćenje svjetskih rijeka medicinskim kemikalijama globalni problem.
Pokazalo se da su među najzagađenijima rijeke u Pakistanu, Boliviji i Etiopiji, a najmanje su zagađene one na Islandu, u Norveškoj i u Amazonskoj prašumi.
Najzagađenije zemlje i regije svijeta nalaze se u subsaharskoj Africi, Južnoj Americi i dijelovima južne Azije, a istodobno su najmanje istražene.
Studija je pokazala da su zemlje s niskim do srednjim prihodima najonečišćenije, kao i područja u kojima se uz obale rijeka odlaže smeće te je upravljanje otpadnim vodama loše organizirano.
Zagađenje predstavlja rizik za slatkovodna staništa i divlje životinje te bi moglo pridonijeti jačanju njihove otpornosti na antimikrobne tvari, a prijete i globalnim ciljevima kada je riječ o kvaliteti vode i onečišćenju, upozoravaju znanstvenici.
Otprije je poznato da kontraceptivi u rijekama mogu utjecati na razvoj i reprodukciju riba. U izvješću stoji i da bi povećana količina antibiotika u rijekama mogla rezultirati razvojem na njih otpornih bakterija, što bi narušilo učinkovitost ovih lijekova te bi u konačnici moglo predstavljati "globalnu prijetnju okolišu, ali i zdravlju".
Brojne kemikalije pronađene su i u rijekama na svim nenaseljenim kontinentima.
Jedan od autora studije, dr. John Wilkinson sa Sveučilišta York podsjetio je kako "već više od dvadeset godina znamo da farmaceutski proizvodi prodiru u vodeni okoliš gdje mogu utjecati na biologiju živih organizama".
“No jedan od najvećih problema s kojima smo se suočili u rješavanju ovog problema je to što nismo bili baš reprezentativni kada smo pratili te zagađivače. Naime, svi raspoloživi podaci fokusirani su na nekoliko odabranih područja u Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i u Kini", kazao je.
Dodao je da je, kroz projekt koji su on i kolege ostvarili, znanje o globalnoj distribuciji lijekova u vodenom okolišu sada znatno poboljšano.
Znanstvenici smatraju da bi se trebalo angažirati na uspostavljanju globalnih, uključivih i međusobno povezanih napora na generiranju podataka potrebnih da bismo mogli donijeti odgovarajuće odluke o tomu na koji način smanjiti utjecaj kemikalija na okoliš.
