Proizvođači lijekova i dalje su angažirani na razvoju lijekova protiv posebnog soja superbakterije otporne na postojeće antibiotike, no razvoj novih vrsta lijekova teško će se realizirati bez novih financijskih poticaja, upozorile su najjače svjetske farmaceutske tvrtke, javlja Hina.
Američki zdravstveni dužnosnici u četvrtak su izvijestili o prvome slučaju infekcije superbakterijom otpornom na sve poznate antibiotike, uključujući i kolistin, lijek koji se daje kao posljednja nada protiv niza bakterijskih infekcija kod ljudi i stoke.
U Sjedinjenim Državama zabilježen je slučaj pacijentice koju ni nakon pet mjeseci nisu uspjeli izliječiti od infekcije mokraćnog sustava. Mutacija na DNK koja je bakteriju učinila otpornom na antibiotike zove se MCR-1.
O tomu je u četvrtak izvijestio Nacionalni vojni medicinski centar "Walter Reed". Riječ je o prvome izvještaju o postojanju MRC-1 u SAD-u.
Najveći svjetski proizvođači lijekova slažu se da je hitno potreban nov i učinkovit lijek koji će se uspješno boriti s "bakterijom iz noćne more", kako su je nazvali zdravstveni radnici.
Istodobno podsjećaju da oni dugoročno nemaju interes ulagati sredstva u izradu novih antibiotika. Povrat uloženog, objasnio je David Payne, voditelj Odjela za proizvodnju antibiotika farmaceutskog diva GlaxoSmithKline, na temelju aktualnog komercijalnoog modela nesrazmjeran je količini truda koju treba uložiti.
Na sličan način rezoniraju i predstavnici drugih velikih farmaceutskih tvrtki.
U siječnju su predstavnici 80 tvrtki koje proizvode lijekove, među kojima Pfizer, Merck and Co, Johnson and Johnson i Glaxo potpisali zajedničko pismo u kojemu vlade i tvrtke pozivaju na nove poticaje kojima bi se potaknula i oživjela istraživanja, kao i proces razvoja novih antibiotika.
Predložili su nov poslovni model po kojemu profit ne bi ovisio o većoj prodaji. Na panelu britanske vlade održanom ovaj mjesec iznesena je informacija po kojoj bi se farmaceutskim tvrtkama za uspješan razvoj novog antibiotika trebalo izdvojiti oko 1,5 milijarda američkih dolara.
Veliki svjetski proizvođači lijekova u zadnje vrijeme ulažu u razvoj profitabilinijih lijekova, poput onih za liječenje karcinoma, rijetkih bolesti i hepatitisa C. Osim visoke cijene koju mogu postići, u liječenju se koriste dulje od antibiotika.
Samo u Sjedinjenim Državama bakterije rezistentne na antibiotike uzrokuju dva milijuna ozbiljnih infekcija i 23.000 smrtnih slučajeva godišnje.
"Farmaceutskim tvrtkama ne isplati se ulagati u razvoj anbitiotika namijenjenih borbi protiv superbakterija", kazao je profesor s michiganskog sveučilišta Erik Gordon te dodao da bi vlade i zaklade trebale prednjačiti u traženju rješenja za ovaj ozbiljan problem.
Kritičarima koji kažu kako američke farmaceutske tvrtka raspolažu ogromnom količinom gotovine koja bi se mogla iskoristiti za rješenje krize javnog zdravstva, farmaceuti poručuju da im je fiducijarna obveza uvećati profit dioničarima.
No dobra je vijest da političari i vodeći ljudi iz zdravstva nikada dosad na ovom problemu nisu bili ovako snažno angažirani, tvrdi Allan Coukell, stručnjak za antibiotike u jednoj američkoj neprofitnoj organizaciji.
Američki zdravstveni dužnosnici u četvrtak su izvijestili o prvome slučaju infekcije superbakterijom otpornom na sve poznate antibiotike, uključujući i kolistin, lijek koji se daje kao posljednja nada protiv niza bakterijskih infekcija kod ljudi i stoke.
U Sjedinjenim Državama zabilježen je slučaj pacijentice koju ni nakon pet mjeseci nisu uspjeli izliječiti od infekcije mokraćnog sustava. Mutacija na DNK koja je bakteriju učinila otpornom na antibiotike zove se MCR-1.
O tomu je u četvrtak izvijestio Nacionalni vojni medicinski centar "Walter Reed". Riječ je o prvome izvještaju o postojanju MRC-1 u SAD-u.
Najveći svjetski proizvođači lijekova slažu se da je hitno potreban nov i učinkovit lijek koji će se uspješno boriti s "bakterijom iz noćne more", kako su je nazvali zdravstveni radnici.
Istodobno podsjećaju da oni dugoročno nemaju interes ulagati sredstva u izradu novih antibiotika. Povrat uloženog, objasnio je David Payne, voditelj Odjela za proizvodnju antibiotika farmaceutskog diva GlaxoSmithKline, na temelju aktualnog komercijalnoog modela nesrazmjeran je količini truda koju treba uložiti.
Na sličan način rezoniraju i predstavnici drugih velikih farmaceutskih tvrtki.
U siječnju su predstavnici 80 tvrtki koje proizvode lijekove, među kojima Pfizer, Merck and Co, Johnson and Johnson i Glaxo potpisali zajedničko pismo u kojemu vlade i tvrtke pozivaju na nove poticaje kojima bi se potaknula i oživjela istraživanja, kao i proces razvoja novih antibiotika.
Predložili su nov poslovni model po kojemu profit ne bi ovisio o većoj prodaji. Na panelu britanske vlade održanom ovaj mjesec iznesena je informacija po kojoj bi se farmaceutskim tvrtkama za uspješan razvoj novog antibiotika trebalo izdvojiti oko 1,5 milijarda američkih dolara.
Veliki svjetski proizvođači lijekova u zadnje vrijeme ulažu u razvoj profitabilinijih lijekova, poput onih za liječenje karcinoma, rijetkih bolesti i hepatitisa C. Osim visoke cijene koju mogu postići, u liječenju se koriste dulje od antibiotika.
Samo u Sjedinjenim Državama bakterije rezistentne na antibiotike uzrokuju dva milijuna ozbiljnih infekcija i 23.000 smrtnih slučajeva godišnje.
"Farmaceutskim tvrtkama ne isplati se ulagati u razvoj anbitiotika namijenjenih borbi protiv superbakterija", kazao je profesor s michiganskog sveučilišta Erik Gordon te dodao da bi vlade i zaklade trebale prednjačiti u traženju rješenja za ovaj ozbiljan problem.
Kritičarima koji kažu kako američke farmaceutske tvrtka raspolažu ogromnom količinom gotovine koja bi se mogla iskoristiti za rješenje krize javnog zdravstva, farmaceuti poručuju da im je fiducijarna obveza uvećati profit dioničarima.
No dobra je vijest da političari i vodeći ljudi iz zdravstva nikada dosad na ovom problemu nisu bili ovako snažno angažirani, tvrdi Allan Coukell, stručnjak za antibiotike u jednoj američkoj neprofitnoj organizaciji.
