Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini posljednji su u Europi po korištenju digitalnih platformi, podaci su Eurostata povodom Dana društvenih mreža. Ipak, mladi ljudi, ali i brojni stariji, građani smatraju kako to u praksi baš i nije tako, te kako se društvene mreže intenzivno koriste.
Važnije pitanje, smatraju, trebalo bi biti koje sadržaje plasiraju i prate mladi ljudi na društvenim mrežama.
Mladi ljudi u BiH od društvenih mreža najviše koriste Facebook i Instagram. 19-godišnji Benjamin Šćuk favorizuje Instagram i kaže, na društvenim mrežama dnevno provede i šest ili sedam sati.
"Za dijeljenje nekih mojih slika, da vide ti moji što me prate. Većina tako, osim onih možda koji žive na selu. Jer oni imaju neke poslove oko kuće, a oni koji žive ovdje, oni da", rekao je Benjamin Šćuk.
O svojim navikama na digitalnim platformama mladi uglavnom ne žele govoriti. No, među građanima je uvriježeno mišljenje da ih prekomjerno koristimo.
"Generalno se koristi dosta stvari prekomjerno, ne samo društvene mreže";
"Baš da je najmanje, mislim da nije. Mislim da sasvim puno koristimo društvene mreže", kazali su ispitanici.
A podaci Eurostata kažu da mladi od 16 do 24 godine najviše koriste društvene mreže u Velikoj Britaniji, na Islandu i u Crnoj Gori. Njih čak 98 posto. Na začelju je BiH, gdje prema istraživanju 63 posto mladih koristi neku od društvenih mreža.
"Ljudi s Balkana koriste mnogo više telefone trenutno bez obzira je li to za društvene mreže ili neke druge stvari, ali najčešće zaista jeste za društvene mreže. I nekako mi nisu jasni ti podaci, odnosno zašto je takva statistika", rekao je Samir Mahmić, voditelj obuka u Institutu Kult.
"Ne smijemo zaboraviti i na podatak da u BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine svega 60 posto ljudi je informatički pismeno ili djelomično pismeno što znači da ogroman broj populacije, ipak, ne zna koristiti računalo", pojasnio je Aldin Alić iz Kulta.
Od vremena koje se provodi na društvenim mrežama, važniji je sadržaj koji se prati i plasira.
"Ne krivim ni Instagram ni Facebook, već jednostavno ljude koji ne znaju to da isfiltriraju. E sada, kako to utječe na društveni život? Ne utječe količinski, društvenog života ima. Uživo se sve događa, nismo baš toliko otišli u tu stranu, već jednostavno utječe na kvalitetu", izjavila je Marija Šormaz iz magazina Karike.ba.
Na vrijeme koje mladi koriste na internetu utjecala je i pandemija koronavirusa. Za vrijeme karantene, virtualni svijet bio je jedini "teritorij" bez ograničenja, prenosi N1.
Važnije pitanje, smatraju, trebalo bi biti koje sadržaje plasiraju i prate mladi ljudi na društvenim mrežama.
Mladi ljudi u BiH od društvenih mreža najviše koriste Facebook i Instagram. 19-godišnji Benjamin Šćuk favorizuje Instagram i kaže, na društvenim mrežama dnevno provede i šest ili sedam sati.
"Za dijeljenje nekih mojih slika, da vide ti moji što me prate. Većina tako, osim onih možda koji žive na selu. Jer oni imaju neke poslove oko kuće, a oni koji žive ovdje, oni da", rekao je Benjamin Šćuk.
O svojim navikama na digitalnim platformama mladi uglavnom ne žele govoriti. No, među građanima je uvriježeno mišljenje da ih prekomjerno koristimo.
"Generalno se koristi dosta stvari prekomjerno, ne samo društvene mreže";
"Baš da je najmanje, mislim da nije. Mislim da sasvim puno koristimo društvene mreže", kazali su ispitanici.
A podaci Eurostata kažu da mladi od 16 do 24 godine najviše koriste društvene mreže u Velikoj Britaniji, na Islandu i u Crnoj Gori. Njih čak 98 posto. Na začelju je BiH, gdje prema istraživanju 63 posto mladih koristi neku od društvenih mreža.
"Ljudi s Balkana koriste mnogo više telefone trenutno bez obzira je li to za društvene mreže ili neke druge stvari, ali najčešće zaista jeste za društvene mreže. I nekako mi nisu jasni ti podaci, odnosno zašto je takva statistika", rekao je Samir Mahmić, voditelj obuka u Institutu Kult.
"Ne smijemo zaboraviti i na podatak da u BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine svega 60 posto ljudi je informatički pismeno ili djelomično pismeno što znači da ogroman broj populacije, ipak, ne zna koristiti računalo", pojasnio je Aldin Alić iz Kulta.
Od vremena koje se provodi na društvenim mrežama, važniji je sadržaj koji se prati i plasira.
"Ne krivim ni Instagram ni Facebook, već jednostavno ljude koji ne znaju to da isfiltriraju. E sada, kako to utječe na društveni život? Ne utječe količinski, društvenog života ima. Uživo se sve događa, nismo baš toliko otišli u tu stranu, već jednostavno utječe na kvalitetu", izjavila je Marija Šormaz iz magazina Karike.ba.
Na vrijeme koje mladi koriste na internetu utjecala je i pandemija koronavirusa. Za vrijeme karantene, virtualni svijet bio je jedini "teritorij" bez ograničenja, prenosi N1.
