Otvaranje orbitalnih i svemirskih letova za mnogo više kompanija, snižavanje cijena lansiranja i višekratna upotreba raketa – koje je među ostalima posljednjih godina značajno unaprijedio SpaceX – postat će neki od glavnih ciljeva Europske svemirske agencije ESA u narednim godinama.
Ovoga tjedna ESA je dodijelila francuskoj kompaniji ArianeGroup ugovor vrijedan 33 milijuna eura za prvu fazu razvoja nove europske rakete Themis.
Ova raketa trebala bi moći u svemir lansirati satelite prema potrebi, i to tako da se njezin prvi stupanj može više puta koristiti, baš kao što to čini SpaceX.
Planovi kažu da bi prvi stupanj, isto kao kod Falcona 9, trebao biti u stanju vertikalno sletjeti na za to predviđenu kopnenu zonu ili morsku platformu.
Prva faza razvoja, koju će ESA platiti spomenutih 33 milijuna eura, uključivat će inicijalni razvoj koncepta, pripremu tehnologija, statičke testove motora i prve "skokove" prototipa ove rakete, javlja Bug.
To bi trebalo biti završeno do 2023. godine, kada se očekuju prvi skokovi i letovi Themisa, dok bi puni operativni letovi mogli započeti tek nakon finalnih testiranja, najranije 2025. godine.
Prvi suborbitalni letovi trebali bi se događati 2023. godine s lansiranjem iz ESA-ine svemirske baze Kourou u Francuskoj Gvajani. Tamo će do tada niknuti i zone predviđene za slijetanje prvog stupnja rakete.
Ovoga tjedna ESA je dodijelila francuskoj kompaniji ArianeGroup ugovor vrijedan 33 milijuna eura za prvu fazu razvoja nove europske rakete Themis.
Ova raketa trebala bi moći u svemir lansirati satelite prema potrebi, i to tako da se njezin prvi stupanj može više puta koristiti, baš kao što to čini SpaceX.
Planovi kažu da bi prvi stupanj, isto kao kod Falcona 9, trebao biti u stanju vertikalno sletjeti na za to predviđenu kopnenu zonu ili morsku platformu.
Prva faza razvoja, koju će ESA platiti spomenutih 33 milijuna eura, uključivat će inicijalni razvoj koncepta, pripremu tehnologija, statičke testove motora i prve "skokove" prototipa ove rakete, javlja Bug.
To bi trebalo biti završeno do 2023. godine, kada se očekuju prvi skokovi i letovi Themisa, dok bi puni operativni letovi mogli započeti tek nakon finalnih testiranja, najranije 2025. godine.
Prvi suborbitalni letovi trebali bi se događati 2023. godine s lansiranjem iz ESA-ine svemirske baze Kourou u Francuskoj Gvajani. Tamo će do tada niknuti i zone predviđene za slijetanje prvog stupnja rakete.
Raketa Themis bi u konačnici trebala biti visoka oko 30 metara te promjera oko 3,5 metra. Pogonit će je tri ESA-ina raketna motora Prometheus s potiskom od preko 100 tona svaki, dok će kao gorivo biti korištena kombinacija metana i tekućeg kisika ili kisika i vodika.
