Visoke temperature za siječanj ove su godine rekordne u brojnim zemljama diljem Europe, a nacionalni rekordni najviših temperatura potučeni su u osam zemalja.
Blaga zima vlada ove godine u Europi, no za razliku od nje Sjeverna Amerika u prosincu se suočila s oštrim zimskim olujama koje su odnijele više od 60 ljudskih života.
S europske strane Atlantika, zima je blaga u mnogim dijelovima na početku godine.
Temperature u Nizozemskoj, Lihtenštajnu, Litvi, Latviju, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji bile su najviše zimi od početka mjerenja u tim državama.
U Varšavi, glavnom gradu Poljske u nedjelju je izmjereno 18,9 stupnjeva Celzijevih, a u Španjolskoj 25,1 što je više od 10 stupnjeva iznad prosjeka.
Temperatura izmjerena u Varšavi 1. siječnja bila je 4 stupnja Celzijevih viša nego najviša temperatura u prosincu, a u Bjelorusiji je izmjereno 6,4 stupnja, što je 4,5 stupnja više od prethodnog rekorda.
U Španjolskoj su temperature izmjerene na samu Novu godinu u Bilbau bile jednake prosječnoj temperaturi u srpnju, a u Kataloniji, uključivo u glavnome gradu te pokrajine, Barceloni, vlasti su odredile štednju vode.
U Švicarskoj su temperature dosegnule 20 stupnjeva Celzija, a tako toplo vrijeme negativno utječe na skijašku sezonu u Alpama.
Ipak, nije baš posvuda u Europi toplo: hladne temperature i snijeg predviđeni su u dijelovima Skandinavije, a Moskvu za vikend očekuje -20 stupnjeva.
Toplo vrijeme razlog je što je cvatnja biljaka nastupila ranije u poljskom gradu Szczecinu.
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), Irska, Francuska i Španjolska proglasile su 2022. godinu najtoplijom od početka mjerenja.
U UK-u svaki mjesec u 2022. bio je topliji od prosjeka, a izuzetak je bio samo prosinac u kojem je snijeg pao u mnogim dijelovima te zemlje, no i ondje je sada vrijeme blago i vlažnije.
Toplinski valovi postali su učestaliji i intenzivniji i traju dulje zbog klimatskih promjena kao posljedice ljudskih aktivnosti.
Ipak, zimske visoke temperature nemaju takav učinak kao ljetni toplinski valovi koji mogu izazvati povećan broj smrti.
Planet se već zagrijao za 1,1 stupnja Celzijev u odnosu na predindustrijsko doba i temperature će nastaviti rasti ako vlade diljem svijeta ne učine korake potrebne za smanjenje emisije stakleničkih plinova koji izazivaju globalno zatopljenje, naglašava BBC.
Blaga zima vlada ove godine u Europi, no za razliku od nje Sjeverna Amerika u prosincu se suočila s oštrim zimskim olujama koje su odnijele više od 60 ljudskih života.
S europske strane Atlantika, zima je blaga u mnogim dijelovima na početku godine.
Temperature u Nizozemskoj, Lihtenštajnu, Litvi, Latviju, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji bile su najviše zimi od početka mjerenja u tim državama.
U Varšavi, glavnom gradu Poljske u nedjelju je izmjereno 18,9 stupnjeva Celzijevih, a u Španjolskoj 25,1 što je više od 10 stupnjeva iznad prosjeka.
Temperatura izmjerena u Varšavi 1. siječnja bila je 4 stupnja Celzijevih viša nego najviša temperatura u prosincu, a u Bjelorusiji je izmjereno 6,4 stupnja, što je 4,5 stupnja više od prethodnog rekorda.
U Španjolskoj su temperature izmjerene na samu Novu godinu u Bilbau bile jednake prosječnoj temperaturi u srpnju, a u Kataloniji, uključivo u glavnome gradu te pokrajine, Barceloni, vlasti su odredile štednju vode.
U Švicarskoj su temperature dosegnule 20 stupnjeva Celzija, a tako toplo vrijeme negativno utječe na skijašku sezonu u Alpama.
Ipak, nije baš posvuda u Europi toplo: hladne temperature i snijeg predviđeni su u dijelovima Skandinavije, a Moskvu za vikend očekuje -20 stupnjeva.
Toplo vrijeme razlog je što je cvatnja biljaka nastupila ranije u poljskom gradu Szczecinu.
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), Irska, Francuska i Španjolska proglasile su 2022. godinu najtoplijom od početka mjerenja.
U UK-u svaki mjesec u 2022. bio je topliji od prosjeka, a izuzetak je bio samo prosinac u kojem je snijeg pao u mnogim dijelovima te zemlje, no i ondje je sada vrijeme blago i vlažnije.
Toplinski valovi postali su učestaliji i intenzivniji i traju dulje zbog klimatskih promjena kao posljedice ljudskih aktivnosti.
Ipak, zimske visoke temperature nemaju takav učinak kao ljetni toplinski valovi koji mogu izazvati povećan broj smrti.
Planet se već zagrijao za 1,1 stupnja Celzijev u odnosu na predindustrijsko doba i temperature će nastaviti rasti ako vlade diljem svijeta ne učine korake potrebne za smanjenje emisije stakleničkih plinova koji izazivaju globalno zatopljenje, naglašava BBC.
