Nizozemski europarlamentarac Bas Eickhout ocijenio je kako je hrvatsko ulaganje u masovni turizam neodrživo te da dugoročno može uništiti hrvatski turizam.
Eickhout razumije velika ulaganja u masovni turizam „iz perspektive za brzom zaradom“, ali smatra da takva investicija dugoročno nije isplativa. „Nisam siguran da je takva investicija isplativa na dugi rok. Uvjerit ćete se da ljudi sve više traže područja koja pružaju mir“, smatra nizozemski parlamentarac i dodaje da masovni turizam znači „brzu, ali kratkotrajnu zaradu“.
„Možda biste, u nekom dužem razdoblju, čak mogli ostali bez turizma. To bi bila velika šteta, jer želim da ljudi i u budućnosti uživaju na hrvatskoj obali“, zaključio je Eickhout kojega je organizacija VoteWatch Europe prošle godine proglasila najutjecajnijim europarlamentarcem u području politika zaštite okoliša.
Potencijal hrvatske obale je ogroman, EU treba više raditi na njegovom razvoju
Eickohout smatra da je „potencijal hrvatske obale ogroman“ te da bi Europska unija trebala „ojačati svoje vizije o njegovom razvoju“.
„To je vrlo vrijedno područje“, ističe.
Korištenje vjetra kao obnovljivog izvora energije može u priobalju pružiti dodatnu zaštitu ribarstvu, smatra nizozemski zastupnik, koji se zalaže za „održivo ribarstvo“.
„O održivom ribarstvu moramo razmišljati na način da ribu ne izlovljavate samo sada, već da i djeca sadašnjih ribara i njihova djeca, trebaju profitirati od tog sektora“, zaključuje.
Eickhout je istaknuo da je i u tom segmentu ključni faktor biološka raznolikost, „čije očuvanje mora postati prioritet kako bi se riblji fond mogao obnavljati“.
Naglasio je i važnost odnosa samih ribara prema ovoj problematici te smatra da je važno „postići suglasje i poštovanje između ribara i ekosustava“.
Europski zeleni plan mogao bi zaustaviti iseljavanje iz priobalja
Osvrnuvši se na utjecaj koji bi Europski zeleni plan mogao imati na mediteransku obalu, uključujući i hrvatsku, Eickhout je istaknuo ogroman potencijal tih područja u procesima postizanja biološke raznolikosti, proizvodnje obnovljive energije i razvoja održivog ribarstva.
Na pitanje o tome na koji bi način građani, oni u Hrvatskoj, ali i ostatku EU, mogli profitirati od Zelenog plana, Eickhout navodi da “neće profitirati samo sadašnje stanovništvo na tim područjima, već i sljedeće generacije”, no da bi se to realiziralo, potrebna je “koherentnija vizija o mogućnostima razvoja obalnih područja”.
To će, smatra, ujedno utjecati i na smanjenje iseljavanja ljudi s priobalnih područja u gradove koji su, kako navodi, „ionako prenapučeni“.
Zelena tranzicija naš je način za uspjeh – ne možemo kopirati Kinu
Eickhout smatra da je trenutna Europska komisija učinila velik iskorak time što je jasno prepoznala zelene politike kao prioritet.
“Ova Europska komisija shvaća da je jedan od naših velikih izazova za budućnost, za našu europsku budućnost, za budućnost Hrvatske“, rekao je Eickhout.
“To je srž ideje Zelenog plana: stvoriti novo gospodarstvo koje neće toliko opterećivati sustav zaštite okoliša, a istovremeno će otvarati nova, kvalitetnija radna mjesta”, dodao je.
Posebno je naglasio da ta tranzicija nije laka i da bi tvrditi suprotno od strane bilo kojeg političara bio pokušaj zavaravanja europskog biračkog tijela.
Međutim, to je „jedina budućnost kakva nam treba“, smatra zastupnik Zelenih.
Smatra da Europa jedino zelenom tranzicijom može prednjačiti u inovacijama na globalnoj razini te da nema smisla pokušavati kopirati neki drugi model.
„Ne možemo, na primjer, troškovima rada konkurirati Kinezima. U tome će nas uvijek pobijediti. Moramo osmisliti vlastitu priču“, navodi Eickhout.
Pregovarački tim Europskog parlamenta i predsjedništvo Vijeća kompromisno su se u studenom 2020. dogovorili da će s najmanje 30 posto izdataka iz dugoročnog proračuna i plana oporavka ići na klimatske ciljeve.
Eickhout je kazao da je zadovoljan tim dogovorom, ali navodi da će za promjene koje se planiraju provesti biti potrebno više novca te da europski proračun predstavlja samo manji dio dostupnih sredstava.
“Svakoj zemlji članici na raspolaganju su i sredstva iz nacionalnog proračuna koja su, ukupno, puno veća od onoga što ima EU. A tu su i veliki iznosi sredstava iz privatnog sektora”, ističe Eickhout.
Balkan mora biti uključen u provođenje Zelenog plana
Eickhout je posebno naglasio da Zeleni plan nije i ne smije biti samo stvar EU-a, već da u njegovo provođenje moraju biti uključene i susjedne zemlje, kao i zemlje kandidatkinje za članstvo.
“Nadamo se da će cijeli Balkan postati dio Europske unije. To je naše polazište i naš cilj“, istaknuo je Eickhout.
Također je dodao da ako je to cilj i same Unije, onda je dužnost Bruxellesa osigurati uzajamno provođenje zelene tranzicije na čitavom tom području.
U suprotnom ćemo imati „različitu dinamiku provedbe Zelenog plana“, upozorio je Eickhout dodavši da bi time „sami sebi pucali u nogu“.
Bas Eickhout zastupnik je Europskog parlamenta od 2009. godine. U središtu njegova političkog djelovanja su borba protiv klimatskih promjena i stvaranje socijalne Europe, a upozorava na jačanje protueuropskih snaga u EP-u.
Europski Zeleni su na posljednjim izborima za Europski parlament 2019. Eickhouta i njemačku europarlamentarku Ska Keller istaknuli kao svoje 'spitzenkandidate', odnosno kandidate za čelno mjesto Europske komisije.
Eickhout je potpredsjednik kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlament (EP) te potpredsjednik Odbora EP-a za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
No. iako ne zauzima čelne položaje, značajan utjecaj ima zahvaljujući snažnoj mreži odnosa, dugogodišnjem parlamentarnom stažu te radu na nizu važnih zakonodavnih prijedloga i inicijativa, napominje VoteWatch, nezavisna istraživačka organizacija sa sjedištem u Bruxellesu koja se bavi analizom političkih utjecaja na javno mišljenje i oblikovanje zakonodavstva EU-a.
Europski parlament će na plenarnoj sjednici idućeg tjedna raspravljati o strategiji EU-a za održivi turizam te će, kako se najavljuje na portalu EP-a, u izvješću pozvati da EU nakon pandemije covida-19 razvija čišći, sigurniji i održiviji turizam.
Pandemija je preusmjerila sklonosti potrošača na zelenije opcije, navodi se u izvješću i poziva na izradu plana za razvoj održivijih oblika turizma kako bi se smanjio ekološki otisak sektora, prenosi Hina.
Eickhout razumije velika ulaganja u masovni turizam „iz perspektive za brzom zaradom“, ali smatra da takva investicija dugoročno nije isplativa. „Nisam siguran da je takva investicija isplativa na dugi rok. Uvjerit ćete se da ljudi sve više traže područja koja pružaju mir“, smatra nizozemski parlamentarac i dodaje da masovni turizam znači „brzu, ali kratkotrajnu zaradu“.
„Možda biste, u nekom dužem razdoblju, čak mogli ostali bez turizma. To bi bila velika šteta, jer želim da ljudi i u budućnosti uživaju na hrvatskoj obali“, zaključio je Eickhout kojega je organizacija VoteWatch Europe prošle godine proglasila najutjecajnijim europarlamentarcem u području politika zaštite okoliša.
Potencijal hrvatske obale je ogroman, EU treba više raditi na njegovom razvoju
Eickohout smatra da je „potencijal hrvatske obale ogroman“ te da bi Europska unija trebala „ojačati svoje vizije o njegovom razvoju“.
„To je vrlo vrijedno područje“, ističe.
Korištenje vjetra kao obnovljivog izvora energije može u priobalju pružiti dodatnu zaštitu ribarstvu, smatra nizozemski zastupnik, koji se zalaže za „održivo ribarstvo“.
„O održivom ribarstvu moramo razmišljati na način da ribu ne izlovljavate samo sada, već da i djeca sadašnjih ribara i njihova djeca, trebaju profitirati od tog sektora“, zaključuje.
Eickhout je istaknuo da je i u tom segmentu ključni faktor biološka raznolikost, „čije očuvanje mora postati prioritet kako bi se riblji fond mogao obnavljati“.
Naglasio je i važnost odnosa samih ribara prema ovoj problematici te smatra da je važno „postići suglasje i poštovanje između ribara i ekosustava“.
Europski zeleni plan mogao bi zaustaviti iseljavanje iz priobalja
Osvrnuvši se na utjecaj koji bi Europski zeleni plan mogao imati na mediteransku obalu, uključujući i hrvatsku, Eickhout je istaknuo ogroman potencijal tih područja u procesima postizanja biološke raznolikosti, proizvodnje obnovljive energije i razvoja održivog ribarstva.
Na pitanje o tome na koji bi način građani, oni u Hrvatskoj, ali i ostatku EU, mogli profitirati od Zelenog plana, Eickhout navodi da “neće profitirati samo sadašnje stanovništvo na tim područjima, već i sljedeće generacije”, no da bi se to realiziralo, potrebna je “koherentnija vizija o mogućnostima razvoja obalnih područja”.
To će, smatra, ujedno utjecati i na smanjenje iseljavanja ljudi s priobalnih područja u gradove koji su, kako navodi, „ionako prenapučeni“.
Zelena tranzicija naš je način za uspjeh – ne možemo kopirati Kinu
Eickhout smatra da je trenutna Europska komisija učinila velik iskorak time što je jasno prepoznala zelene politike kao prioritet.
“Ova Europska komisija shvaća da je jedan od naših velikih izazova za budućnost, za našu europsku budućnost, za budućnost Hrvatske“, rekao je Eickhout.
“To je srž ideje Zelenog plana: stvoriti novo gospodarstvo koje neće toliko opterećivati sustav zaštite okoliša, a istovremeno će otvarati nova, kvalitetnija radna mjesta”, dodao je.
Posebno je naglasio da ta tranzicija nije laka i da bi tvrditi suprotno od strane bilo kojeg političara bio pokušaj zavaravanja europskog biračkog tijela.
Međutim, to je „jedina budućnost kakva nam treba“, smatra zastupnik Zelenih.
Smatra da Europa jedino zelenom tranzicijom može prednjačiti u inovacijama na globalnoj razini te da nema smisla pokušavati kopirati neki drugi model.
„Ne možemo, na primjer, troškovima rada konkurirati Kinezima. U tome će nas uvijek pobijediti. Moramo osmisliti vlastitu priču“, navodi Eickhout.
Pregovarački tim Europskog parlamenta i predsjedništvo Vijeća kompromisno su se u studenom 2020. dogovorili da će s najmanje 30 posto izdataka iz dugoročnog proračuna i plana oporavka ići na klimatske ciljeve.
Eickhout je kazao da je zadovoljan tim dogovorom, ali navodi da će za promjene koje se planiraju provesti biti potrebno više novca te da europski proračun predstavlja samo manji dio dostupnih sredstava.
“Svakoj zemlji članici na raspolaganju su i sredstva iz nacionalnog proračuna koja su, ukupno, puno veća od onoga što ima EU. A tu su i veliki iznosi sredstava iz privatnog sektora”, ističe Eickhout.
Balkan mora biti uključen u provođenje Zelenog plana
Eickhout je posebno naglasio da Zeleni plan nije i ne smije biti samo stvar EU-a, već da u njegovo provođenje moraju biti uključene i susjedne zemlje, kao i zemlje kandidatkinje za članstvo.
“Nadamo se da će cijeli Balkan postati dio Europske unije. To je naše polazište i naš cilj“, istaknuo je Eickhout.
Također je dodao da ako je to cilj i same Unije, onda je dužnost Bruxellesa osigurati uzajamno provođenje zelene tranzicije na čitavom tom području.
U suprotnom ćemo imati „različitu dinamiku provedbe Zelenog plana“, upozorio je Eickhout dodavši da bi time „sami sebi pucali u nogu“.
Bas Eickhout zastupnik je Europskog parlamenta od 2009. godine. U središtu njegova političkog djelovanja su borba protiv klimatskih promjena i stvaranje socijalne Europe, a upozorava na jačanje protueuropskih snaga u EP-u.
Europski Zeleni su na posljednjim izborima za Europski parlament 2019. Eickhouta i njemačku europarlamentarku Ska Keller istaknuli kao svoje 'spitzenkandidate', odnosno kandidate za čelno mjesto Europske komisije.
Eickhout je potpredsjednik kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlament (EP) te potpredsjednik Odbora EP-a za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
No. iako ne zauzima čelne položaje, značajan utjecaj ima zahvaljujući snažnoj mreži odnosa, dugogodišnjem parlamentarnom stažu te radu na nizu važnih zakonodavnih prijedloga i inicijativa, napominje VoteWatch, nezavisna istraživačka organizacija sa sjedištem u Bruxellesu koja se bavi analizom političkih utjecaja na javno mišljenje i oblikovanje zakonodavstva EU-a.
Europski parlament će na plenarnoj sjednici idućeg tjedna raspravljati o strategiji EU-a za održivi turizam te će, kako se najavljuje na portalu EP-a, u izvješću pozvati da EU nakon pandemije covida-19 razvija čišći, sigurniji i održiviji turizam.
Pandemija je preusmjerila sklonosti potrošača na zelenije opcije, navodi se u izvješću i poziva na izradu plana za razvoj održivijih oblika turizma kako bi se smanjio ekološki otisak sektora, prenosi Hina.
