Tijekom svog prvog posjeta Europi u veljači američki ministar obrane Peter Hegseth upozorio je da američka vojna prisutnost u Europi "nije vječna", izazvavši šok u europskim zemljama.
Otad su američki i europski dužnosnici u više navrata nijekali da je predanost SAD-a NATO-u pod predsjednikom Donaldom Trumpom upitna i da Washington razmatra povlačenje snaga, no mnogi su uvjereni da će taj trenutak ipak doći.
"Siguran sam da će doći do određenog smanjenja američke prisutnosti u Europi", rekao je umirovljeni general-pukovnik Ben Hodges, bivši zapovjednik američke kopnene vojske u Europi.
Znatan pad od doba Hladnog rata
Procjene broja američkih snaga u Europi kreću se od 70.000 stalno raspoređenih vojnika do njih 90.000. No sve procjene pokazuju znatan pad u odnosu na 1950-e, najnapetije godine Hladnog rata, kada je na kontinentu bilo raspoređeno više od 400.000 američkih vojnika.
Prema analitičarima i bivšim i sadašnjim američkim vojnim dužnosnicima, povlačenje, pa čak i smanjenje broja američkih vojnika u Europi značajno bi oslabilo odvraćanje Rusije i predstavljalo financijski trošak i za Europljane i za Amerikance.
Institut za gospodarstvo iz Kölna (IW Köln) u izvješću objavljenom ovaj tjedan upozorava da bi Europi moglo trebati 10 do 12 godina da nadomjesti ključne američke vojne kapacitete.
"Preporučujem da se trenutna raspodjela snaga zadrži", rekao je zapovjednik Američkog europskog zapovjedništva i ujedno vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a u Europi, general Christopher Cavoli, američkim zastupnicima početkom ovog mjeseca.
"Zajednički nam je potrebna snažna kopnena prisutnost, posebno kako bismo neutralizirali rusku prednost u mogućnosti da brzo rasporedi svoje snage na našim granicama", rekao je Cavoli i dodao da bi smanjenje američke prisutnosti u Europi neizbježno "usporilo" odgovor na ruski napad.
Cavoli se ove godine povlači iz službe, a Washington navodno razmatra mogućnost da po prvi put otkako je NATO osnovan 1949. zapovjedništvo prepusti Europljaninu.
Samoispunjujuće proročanstvo
Neke zemlje žele se pripremiti na američko povlačenje umjesto da se nadaju najboljem ishodu, no nisu svi glavni gradovi na istim valnim duljinama, rekli su za Politico trojica europskih dužnosnika.
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz Ujedinjenog Kraljevstva, najveći europski kontingent američkih vojnika, više od 38.000, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je više od 14.000, u Italiji 12.000, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10.000.
Početkom mjeseca NBC News je objavio da Pentagon razmatra povlačenje do 10.000 vojnika iz srednje Europe, prvenstveno iz Poljske i Rumunjske. Obje zemlje oštro su demantirale tu informaciju.
Više europskih država sada traži od Washingtona da jasno izloži svoje planove.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius pozvao je SAD da izradi jasnu vremensku kartu za moguće smanjenje trupa kako bi zemlje mogle početi s pripremama. Isti poziv uputio je i njegov finski kolega Antti Häkkänen.
Pentagon još nije odgovorio.
Nada da će Trumpova moć oslabjeti
"SAD ima obveze u sklopu regionalnih obrambenih planova NATO-a dogovorenih na summitu u Vilniusu 2023. Ako bi SAD rekao: 'U redu, povlačimo se', to bi moralo biti usklađeno s drugim saveznicima kako bi se izmijenili planovi i podijelile nove odgovornosti", rekao je Hodges.
Druge europske vlade i dalje se nadaju da će američki izbori za Kongres za dvije godine, kao i sljedeći predsjednički izbori 2028., oslabiti Trumpovu moć i obnoviti staro savezništvo sa SAD-om.
No u isto vrijeme, strahuju da bi pripreme za najgori scenarij mogle postati samoispunjujuće proročanstvo i dodatno ubrzati procese koje još uvijek žele izbjeći, rekla su trojica europskih dužnosnika.
"Da citiram bivšeg njemačkog kancelara Otta von Bismarcka: ne činiš samoubojstvo zato što se bojiš smrti", rekao je latvijski ministar obrane Andris Sprūds na konferenciji u Parizu ovog mjeseca.
Nije prvi put da američka administracija razmatra smanjenje vojne prisutnosti u Europi kako bi se fokusirala na Aziju. Tijekom mandata Baracka Obame, SAD je počeo raditi na tom cilju, ali se predomislio, i dodatno pojačao broj vojnika u Europi, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin 2014. ilegalno anektirao Krim.
Skupe posljedice povlačenja
Prvi na udaru u slučaju američkog povlačenja bili bi Poljska i baltičke države, smatra Ben Harris, istraživač u Vijeću za vanjske odnose, koji je rekao da bi europska sigurnost u cjelini bila narušena.
"Djelomično povlačenje vjerojatno bi počelo s američkim vojnicima raspoređenima nakon veljače 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu, u sklopu NATO-ovog programa Ojačane prednje prisutnosti", rekao je Harris.
Američke snage u Europi raspoređene su po različitim režimima.
Stalno raspoređene postrojbe borave dugoročno i često dolaze s obiteljima, najviše ih je u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Rotacijske postrojbe koje se financiraju izvan redovnog proračuna uključuju NATO-ovu Ojačanu prednju prisutnost i operaciju Atlantic Resolve; SAD predvodi multinacionalnu borbenu skupinu u Poljskoj. Programi partnerstva američke Nacionalne garde temelje se na bilateralnim sporazumima s europskim zemljama.
Trumpu ne bi trebala suglasnost Kongresa da smanji broj nekih snaga u Europi, objasnio je Harris.
"Trumpov plan povlačenja vojske prošli put je propao jer mu je bilo preskupo"
No svako povlačenje ili smanjenje američke prisutnosti otvorilo bi niz pitanja o troškovima i složenoj logistici premještanja vojne opreme. SAD je rasporedio široki spektar opreme, od tenkova i helikoptera do brodova i nuklearnog oružja. Njegove jedinice za obranu od balističkih projektila Aegis Ashore u Rumunjskoj i Poljskoj ključne su za obranu Europe od zračnih napada.
Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, 2020. godine, Trump je najavio plan povlačenja oko 12.000 vojnika iz Njemačke.
Neki su se trebali premjestiti unutar Europe, dok su se drugi trebali vratiti kući. "Plan je propao zbog troškova povlačenja", rekao je Harris, a kasnije ga je otkazao bivši predsjednik Joe Biden.
Prema Hodgesu, bivšem zapovjedniku američkih snaga u Europi, trenutačna neizvjesnost mogla bi potaknuti europske prijestolnice da "ujedine svoje sposobnosti i obrambenu industriju".
Američke snage u Europi predstavljaju "nuklearno odvraćanje, zračnu i pomorsku moć. No na kopnu, gledano prema ukupnoj veličini i sposobnostima, Europljani imaju više snage", dodao je.
Otad su američki i europski dužnosnici u više navrata nijekali da je predanost SAD-a NATO-u pod predsjednikom Donaldom Trumpom upitna i da Washington razmatra povlačenje snaga, no mnogi su uvjereni da će taj trenutak ipak doći.
"Siguran sam da će doći do određenog smanjenja američke prisutnosti u Europi", rekao je umirovljeni general-pukovnik Ben Hodges, bivši zapovjednik američke kopnene vojske u Europi.
Znatan pad od doba Hladnog rata
Procjene broja američkih snaga u Europi kreću se od 70.000 stalno raspoređenih vojnika do njih 90.000. No sve procjene pokazuju znatan pad u odnosu na 1950-e, najnapetije godine Hladnog rata, kada je na kontinentu bilo raspoređeno više od 400.000 američkih vojnika.
Prema analitičarima i bivšim i sadašnjim američkim vojnim dužnosnicima, povlačenje, pa čak i smanjenje broja američkih vojnika u Europi značajno bi oslabilo odvraćanje Rusije i predstavljalo financijski trošak i za Europljane i za Amerikance.
Institut za gospodarstvo iz Kölna (IW Köln) u izvješću objavljenom ovaj tjedan upozorava da bi Europi moglo trebati 10 do 12 godina da nadomjesti ključne američke vojne kapacitete.
"Preporučujem da se trenutna raspodjela snaga zadrži", rekao je zapovjednik Američkog europskog zapovjedništva i ujedno vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a u Europi, general Christopher Cavoli, američkim zastupnicima početkom ovog mjeseca.
"Zajednički nam je potrebna snažna kopnena prisutnost, posebno kako bismo neutralizirali rusku prednost u mogućnosti da brzo rasporedi svoje snage na našim granicama", rekao je Cavoli i dodao da bi smanjenje američke prisutnosti u Europi neizbježno "usporilo" odgovor na ruski napad.
Cavoli se ove godine povlači iz službe, a Washington navodno razmatra mogućnost da po prvi put otkako je NATO osnovan 1949. zapovjedništvo prepusti Europljaninu.
Samoispunjujuće proročanstvo
Neke zemlje žele se pripremiti na američko povlačenje umjesto da se nadaju najboljem ishodu, no nisu svi glavni gradovi na istim valnim duljinama, rekli su za Politico trojica europskih dužnosnika.
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz Ujedinjenog Kraljevstva, najveći europski kontingent američkih vojnika, više od 38.000, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je više od 14.000, u Italiji 12.000, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10.000.
Početkom mjeseca NBC News je objavio da Pentagon razmatra povlačenje do 10.000 vojnika iz srednje Europe, prvenstveno iz Poljske i Rumunjske. Obje zemlje oštro su demantirale tu informaciju.
Više europskih država sada traži od Washingtona da jasno izloži svoje planove.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius pozvao je SAD da izradi jasnu vremensku kartu za moguće smanjenje trupa kako bi zemlje mogle početi s pripremama. Isti poziv uputio je i njegov finski kolega Antti Häkkänen.
Pentagon još nije odgovorio.
Nada da će Trumpova moć oslabjeti
"SAD ima obveze u sklopu regionalnih obrambenih planova NATO-a dogovorenih na summitu u Vilniusu 2023. Ako bi SAD rekao: 'U redu, povlačimo se', to bi moralo biti usklađeno s drugim saveznicima kako bi se izmijenili planovi i podijelile nove odgovornosti", rekao je Hodges.
Druge europske vlade i dalje se nadaju da će američki izbori za Kongres za dvije godine, kao i sljedeći predsjednički izbori 2028., oslabiti Trumpovu moć i obnoviti staro savezništvo sa SAD-om.
No u isto vrijeme, strahuju da bi pripreme za najgori scenarij mogle postati samoispunjujuće proročanstvo i dodatno ubrzati procese koje još uvijek žele izbjeći, rekla su trojica europskih dužnosnika.
"Da citiram bivšeg njemačkog kancelara Otta von Bismarcka: ne činiš samoubojstvo zato što se bojiš smrti", rekao je latvijski ministar obrane Andris Sprūds na konferenciji u Parizu ovog mjeseca.
Nije prvi put da američka administracija razmatra smanjenje vojne prisutnosti u Europi kako bi se fokusirala na Aziju. Tijekom mandata Baracka Obame, SAD je počeo raditi na tom cilju, ali se predomislio, i dodatno pojačao broj vojnika u Europi, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin 2014. ilegalno anektirao Krim.
Skupe posljedice povlačenja
Prvi na udaru u slučaju američkog povlačenja bili bi Poljska i baltičke države, smatra Ben Harris, istraživač u Vijeću za vanjske odnose, koji je rekao da bi europska sigurnost u cjelini bila narušena.
"Djelomično povlačenje vjerojatno bi počelo s američkim vojnicima raspoređenima nakon veljače 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu, u sklopu NATO-ovog programa Ojačane prednje prisutnosti", rekao je Harris.
Američke snage u Europi raspoređene su po različitim režimima.
Stalno raspoređene postrojbe borave dugoročno i često dolaze s obiteljima, najviše ih je u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Rotacijske postrojbe koje se financiraju izvan redovnog proračuna uključuju NATO-ovu Ojačanu prednju prisutnost i operaciju Atlantic Resolve; SAD predvodi multinacionalnu borbenu skupinu u Poljskoj. Programi partnerstva američke Nacionalne garde temelje se na bilateralnim sporazumima s europskim zemljama.
Trumpu ne bi trebala suglasnost Kongresa da smanji broj nekih snaga u Europi, objasnio je Harris.
"Trumpov plan povlačenja vojske prošli put je propao jer mu je bilo preskupo"
No svako povlačenje ili smanjenje američke prisutnosti otvorilo bi niz pitanja o troškovima i složenoj logistici premještanja vojne opreme. SAD je rasporedio široki spektar opreme, od tenkova i helikoptera do brodova i nuklearnog oružja. Njegove jedinice za obranu od balističkih projektila Aegis Ashore u Rumunjskoj i Poljskoj ključne su za obranu Europe od zračnih napada.
Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, 2020. godine, Trump je najavio plan povlačenja oko 12.000 vojnika iz Njemačke.
Neki su se trebali premjestiti unutar Europe, dok su se drugi trebali vratiti kući. "Plan je propao zbog troškova povlačenja", rekao je Harris, a kasnije ga je otkazao bivši predsjednik Joe Biden.
Prema Hodgesu, bivšem zapovjedniku američkih snaga u Europi, trenutačna neizvjesnost mogla bi potaknuti europske prijestolnice da "ujedine svoje sposobnosti i obrambenu industriju".
Američke snage u Europi predstavljaju "nuklearno odvraćanje, zračnu i pomorsku moć. No na kopnu, gledano prema ukupnoj veličini i sposobnostima, Europljani imaju više snage", dodao je.
