Svemirski istraživački robot Schiaparelli sletio je na Mars, što je prvi pokušaj Europe da prizemlji letjelicu na Crvenoj planeti od neuspjeha Beagle-2 prije više od deset godina.
Istraživači sada čekaju podatke o statusu Schiaparellija teškog 577 kilograma, koji testira tehnologije za spuštanje novog rovera čija je misija planirana za 2020. godinu, objavila je Europska svemirska agencija.
Osnovna misija Schiaparellija, koja će trajati nekoliko dana, ovsno o kapacitetu električnih baterija, je testiranje nekoliko tehnologija kontroliranog spuštanja kroz atmosferu i mekog kontakta s površinom Marsam prenijela je Srna. Ove tehnologije će biti korištene u razvoju sustava budućih marsijanskih aparata.
Pored toga, Schiaparelli će mjeriti brzinu i smjer vjetra, vlažnost, pritisak i temperaturu na mjestu spuštanja. Također, planirana su prva mjerenja snage električnog polja izravno na površini.
U kombinaciji s analizom koncentracije prašine u atmosferi, ova mjerenja trebaju omogućiti bolje razumijevanje povezanosti električnih sila i procesa formiranja velikih pješčanih bura na Marsu.
Istraživači sada čekaju podatke o statusu Schiaparellija teškog 577 kilograma, koji testira tehnologije za spuštanje novog rovera čija je misija planirana za 2020. godinu, objavila je Europska svemirska agencija.
Osnovna misija Schiaparellija, koja će trajati nekoliko dana, ovsno o kapacitetu električnih baterija, je testiranje nekoliko tehnologija kontroliranog spuštanja kroz atmosferu i mekog kontakta s površinom Marsam prenijela je Srna. Ove tehnologije će biti korištene u razvoju sustava budućih marsijanskih aparata.
Pored toga, Schiaparelli će mjeriti brzinu i smjer vjetra, vlažnost, pritisak i temperaturu na mjestu spuštanja. Također, planirana su prva mjerenja snage električnog polja izravno na površini.
U kombinaciji s analizom koncentracije prašine u atmosferi, ova mjerenja trebaju omogućiti bolje razumijevanje povezanosti električnih sila i procesa formiranja velikih pješčanih bura na Marsu.
