Europske vlade potrošile su od rujna 2021. godine gotovo 800 milijardi eura na zaštitu kućanstava i kompanija od skokovitog rasta cijena energije, izračunao je think tank Bruegel.
Od rujna 2021. do siječnja ove godine članice EU-a Europske unije rezervirale su odnosno rasporedile 681 milijardu eura kako bi ublažile udar energetske krize, Britanija 103 milijarde eura, a Norveška 8,1 milijardu eura, prema analizi think-tanka Bruegel, objavljenoj u ponedjeljak.
Iznos se tako popeo na 792 milijardi eura i viši je za 12,2 posto no što je Bruegel prognozirao u studenome.
Najviše je potrošila Njemačka, gotovo 270 milijardi eura, a slijede Britanija, Italija i Francuska koje su, svaka, izdvojile, nešto manje od 150 milijardi eura. Većina država EU potrošila je tek djelić tog iznosa, javlja Hina.
Po stanovniku, najveći iznos izdvojili su Luksemburg, Danska i Njemačka.
Proračunska potrošnja EU-a na ublažavanje posljedica energetske krize približila se time fond-u EU-a za oporavak od covida 19, teškom 750 milijardi eura.
Većinu iznosa vlade su usmjerile u ograničenje maloprodajnih cijena energije, poput smanjenja PDV-a na benzin ili ograničenja maloprodajnih cijena struje, bilježi Bruegel.
Ta se dinamika mora promijeniti jer državama ponestaje fiskalnog prostora, smatraju u think-tanku.
"Umjesto mjera kojima zapravo subvencioniraju (potrošnju) fosilnih goriva, vlade bi se sada više trebale okrenuti mjerama potpore primanjima dva najniža dva kvintila u distribuciji dohotka i strateškim sektorima gospodarstva", rekao je istraživački analitičar Giovanni Sgaravatti.
Od rujna 2021. do siječnja ove godine članice EU-a Europske unije rezervirale su odnosno rasporedile 681 milijardu eura kako bi ublažile udar energetske krize, Britanija 103 milijarde eura, a Norveška 8,1 milijardu eura, prema analizi think-tanka Bruegel, objavljenoj u ponedjeljak.
Iznos se tako popeo na 792 milijardi eura i viši je za 12,2 posto no što je Bruegel prognozirao u studenome.
Najviše je potrošila Njemačka, gotovo 270 milijardi eura, a slijede Britanija, Italija i Francuska koje su, svaka, izdvojile, nešto manje od 150 milijardi eura. Većina država EU potrošila je tek djelić tog iznosa, javlja Hina.
Po stanovniku, najveći iznos izdvojili su Luksemburg, Danska i Njemačka.
Proračunska potrošnja EU-a na ublažavanje posljedica energetske krize približila se time fond-u EU-a za oporavak od covida 19, teškom 750 milijardi eura.
Većinu iznosa vlade su usmjerile u ograničenje maloprodajnih cijena energije, poput smanjenja PDV-a na benzin ili ograničenja maloprodajnih cijena struje, bilježi Bruegel.
Ta se dinamika mora promijeniti jer državama ponestaje fiskalnog prostora, smatraju u think-tanku.
"Umjesto mjera kojima zapravo subvencioniraju (potrošnju) fosilnih goriva, vlade bi se sada više trebale okrenuti mjerama potpore primanjima dva najniža dva kvintila u distribuciji dohotka i strateškim sektorima gospodarstva", rekao je istraživački analitičar Giovanni Sgaravatti.
