- EU strahuje da BiH nije razvila dovoljno otpornosti na krizu koju je izazvao ukrajinski sukob, rečeno je "Nezavisnim" na neslužbenom brifingu s diplomatskim predstavnicima EU.
Kako nam je rečeno, EU je uradila studiju o vlastitoj otpornosti na krizu koja će uslijediti zbog inflacije i krize u lancima snabdijevanja, a u njenom okviru urađena je procjena i za zemlje koje su u procesu pristupanja.
Među tim zemljama, kako nam je objašnjeno, BiH je jedina koja ima nizak stupanj pripremljenosti i mogla bi doći u ozbiljnu krizu.
Neki od problema koje su europski stručnjaci detektirali odnose se na nedostatak adekvatnih robnih rezervi, nepostojanje potrebnih strategija i planova kako postupiti u slučaju pojedinih nestašica te nepostojanje naftnih zaliha. Posebno su zabrinuti, kako nam je pojašnjeno, činjenicom da se BiH nije pripremila za očekivane probleme snabdijevanja u oblasti poljoprivrede.
"Tu nije pitanje samo dizela, već problema u lancima snabdijevanja kad su u pitanju đubrivo i pojedini sjemenski materijali", naglašeno nam je.
Posebno su istakli da će u slučaju izvjesnog produbljavanja krize doći do zatvaranja pojedinih tržišta, a onda će biti problem, ne samo cijena, već i dostupnosti materijala, posebno kad je u pitanju poljoprivreda.
Inače, međunarodne institucije već mjesecima upozoravaju na nedovoljnu otpornost BiH kad su u pitanju krize, što je, kako je istaknuto, posebno pokazano u krizi koju je izazvao covid.
Tako je, na primjer, u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH Europska komisija konstatirala da postoje problemi u spremnosti BiH kad je u pitanju poljoprivreda, ali i manja i srednja poduzeća.
"Tijekom pandemije covida-19 pokazalo se da postoje razlozi za brigu kad je u pitanju otpornost poljoprivrednog i prehrambenog sektora, posebno u situaciji poremećaja u lancima snabdijevanja, kretanju ili pri trgovinskim barijerama. Mala i srednja poduzeća su pretrpjela mnogo veći pad prihoda od većih kompanija. Više su podložna potpunim zatvaranjima zbog manjeg broja radnika koji bi mogli pogone držati otvorenim u slučajima zdravstvenih kriza. Također, više su pogođena logističkim poremećajima i oslanjanjem na određene industrijske segmente", naglasili su.
Jedan od razloga za ranjivost bh. poljoprivrednog sektora je, kako je upozoreno, činjenica da BiH nije ostvarila napredak kad su u pitanju poljoprivredni i ruralni razvoj, sigurnost hrane, fitosanitarne i veterinarske procedure. Naglašeno je da je u svim ovim oblastima "spremnost u vrlo ranoj fazi".
Inače, "spremnost u vrlo ranoj fazi" je briselski formalni izraz kada se ništa ili gotovo ništa ne uradi.
Poseban problem predstavlja činjenica da i dalje nema napretka u ispunjavanju europskih obaveza u vezi s pitanjem obaveznih naftnih zaliha.
Naši europski sugovornici ukazali su nam na činjenicu da BiH nema mogućnosti da utiče na cijene goriva zato što ne postoji mogućnost da se u promet puste naftni derivati iz zaliha.
Naglašeno nam je i da će EU ubuduće gas nabavljati zajedničkim nabavkama, kako bi osigurala redovno snabdijevanje i niže cijene.
"BiH je trebalo da završi posao na Južnoj interkonekciji kako bi se spojila na postojeće plinovode. Na tome je malo urađeno i, kako izgleda, ništa se bitnije neće desiti možda i do 2025. godine", upozorili su.
Kako nam je rečeno, EU je uradila studiju o vlastitoj otpornosti na krizu koja će uslijediti zbog inflacije i krize u lancima snabdijevanja, a u njenom okviru urađena je procjena i za zemlje koje su u procesu pristupanja.
Među tim zemljama, kako nam je objašnjeno, BiH je jedina koja ima nizak stupanj pripremljenosti i mogla bi doći u ozbiljnu krizu.
Neki od problema koje su europski stručnjaci detektirali odnose se na nedostatak adekvatnih robnih rezervi, nepostojanje potrebnih strategija i planova kako postupiti u slučaju pojedinih nestašica te nepostojanje naftnih zaliha. Posebno su zabrinuti, kako nam je pojašnjeno, činjenicom da se BiH nije pripremila za očekivane probleme snabdijevanja u oblasti poljoprivrede.
"Tu nije pitanje samo dizela, već problema u lancima snabdijevanja kad su u pitanju đubrivo i pojedini sjemenski materijali", naglašeno nam je.
Posebno su istakli da će u slučaju izvjesnog produbljavanja krize doći do zatvaranja pojedinih tržišta, a onda će biti problem, ne samo cijena, već i dostupnosti materijala, posebno kad je u pitanju poljoprivreda.
Inače, međunarodne institucije već mjesecima upozoravaju na nedovoljnu otpornost BiH kad su u pitanju krize, što je, kako je istaknuto, posebno pokazano u krizi koju je izazvao covid.
Tako je, na primjer, u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH Europska komisija konstatirala da postoje problemi u spremnosti BiH kad je u pitanju poljoprivreda, ali i manja i srednja poduzeća.
"Tijekom pandemije covida-19 pokazalo se da postoje razlozi za brigu kad je u pitanju otpornost poljoprivrednog i prehrambenog sektora, posebno u situaciji poremećaja u lancima snabdijevanja, kretanju ili pri trgovinskim barijerama. Mala i srednja poduzeća su pretrpjela mnogo veći pad prihoda od većih kompanija. Više su podložna potpunim zatvaranjima zbog manjeg broja radnika koji bi mogli pogone držati otvorenim u slučajima zdravstvenih kriza. Također, više su pogođena logističkim poremećajima i oslanjanjem na određene industrijske segmente", naglasili su.
Jedan od razloga za ranjivost bh. poljoprivrednog sektora je, kako je upozoreno, činjenica da BiH nije ostvarila napredak kad su u pitanju poljoprivredni i ruralni razvoj, sigurnost hrane, fitosanitarne i veterinarske procedure. Naglašeno je da je u svim ovim oblastima "spremnost u vrlo ranoj fazi".
Inače, "spremnost u vrlo ranoj fazi" je briselski formalni izraz kada se ništa ili gotovo ništa ne uradi.
Poseban problem predstavlja činjenica da i dalje nema napretka u ispunjavanju europskih obaveza u vezi s pitanjem obaveznih naftnih zaliha.
Naši europski sugovornici ukazali su nam na činjenicu da BiH nema mogućnosti da utiče na cijene goriva zato što ne postoji mogućnost da se u promet puste naftni derivati iz zaliha.
Naglašeno nam je i da će EU ubuduće gas nabavljati zajedničkim nabavkama, kako bi osigurala redovno snabdijevanje i niže cijene.
"BiH je trebalo da završi posao na Južnoj interkonekciji kako bi se spojila na postojeće plinovode. Na tome je malo urađeno i, kako izgleda, ništa se bitnije neće desiti možda i do 2025. godine", upozorili su.
