Europska unija razmatra odgovore u trgovinskom ratu s Washingtonom, dok se aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump priprema sutra uvesti carine na sve trgovinske partnere Amerike.
Trump je najavljeni dan već prozvao "Danom oslobođenja", a mjere bi predstavljale najveću eskalaciju trgovinskog sukoba koji je započeo odmah nakon njegova preuzimanja dužnosti 20. siječnja. Prvo su na udaru bile Kanada, Meksiko i Kina, zatim su uslijedile univerzalne carine na čelik, aluminij i automobile, a sada je fokus sve više na Europskoj uniji.
Od Harley-Davidsona do Googlea i Amazona
Do sada je Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, odgovarala u duhu tradicionalnog "udarac za udarac" pristupa – carinama na prepoznatljive američke proizvode poput motocikala Harley-Davidson i burbona. No s Trumpovom prijetnjom dodatnih kazni, ne samo zbog postojećih carina već i zbog europskih tehnoloških regulacija, Bruxelles je spreman pojačati odgovor.
U fokusu se sada sve više nalaze američke usluge – banke poput J.P. Morgana i Bank of America, kao i tehnološki divovi poput Muskovog X-a (bivši Twitter), Googlea i Amazona.
"Sigurno ne isključujemo snažniji, bolji i kreativniji odgovor putem sektora usluga ili intelektualnog vlasništva", rekao je jedan visoki dužnosnik EU-a sredinom ožujka. "Sve opcije su trenutno na stolu."
Prednost u uslugama
Iako EU u robnoj razmjeni s SAD-om ima višak izvoza (posebice automobila, farmaceutskih proizvoda i hrane), kada su usluge u pitanju, situacija je obrnuta – Unija više uvozi. To joj, smatraju analitičari, daje dodatnu pregovaračku moć.
"Američki tehnološki divovi, financijske institucije i farmaceutske kompanije duboko su ukorijenjeni u Europi", rekao je Tobias Gehrke iz Europskog vijeća za vanjske odnose. "Ako Amerika ima veći štap, Europa ima puno oštrih kamenčića koje može baciti."
Ako Trump doista uvede univerzalne reciprocitetne carine, Europska komisija planira odgovor u vrijednosti do 26 milijardi eura u američkom izvozu, nakon što su već uvedene protumjere na carine za čelik i aluminij.
No, kako ističu diplomati, popis robe je ograničen. Sljedeći logičan korak je usmjeravanje prema uslugama – npr. kroz strože reguliranje tehnoloških platformi, oporezivanje financijskih transakcija ili otežavanje izdavanja dozvola za poslovanje u EU.
Na udaru i Muskov X
"Velike američke tech kompanije su se posljednjih mjeseci jasno pozicionirale uz Trumpa. No to ih čini i ranjivima na europske protuudare", rekao je odvjetnik Yves Melin iz pravne tvrtke Cassidy Levy Kent.
Kao konkretan primjer ističe se Zakon o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) kojim Bruxelles pokušava ograničiti moć dominantnih tehnoloških igrača. Komisija bi već ovog tjedna mogla odlučiti krše li Apple i Meta ta pravila.
Kao krajnje sredstvo, EU može posegnuti za tzv. Anti-Coercion Instrumentom, zakonom koji omogućuje široku paletu protuudara ako se zaključi da su američke mjere pretjerane.
Taj alat omogućuje ciljanje usluga, ograničavanje prava intelektualnog vlasništva američkih tvrtki, zabranu ulaganja, pa čak i ukidanje pristupa tržištu – primjerice gašenje Muskovog X-a u EU. "Iznenadilo bi me da prve žrtve u takvom scenariju nisu američke tech kompanije", rekao je Melin.
No za aktivaciju tog mehanizma, Komisija mora imati podršku najmanje 15 od 27 država članica, a mnoge su zasad skeptične prema dodatnoj eskalaciji.
Podijeljenost i oprez
Unatoč spremnosti na odgovor, europski dužnosnici i poslovna zajednica pozivaju na oprez. "Problem je što ti alati moći zapravo i nisu alati moći", rekla je Luisa Santos iz udruženja BusinessEurope. "Naša su gospodarstva toliko povezana da ćemo, uvođenjem carina na usluge, vjerojatno naštetiti sami sebi."
Bruxelles se zato nada i nastavku dijaloga s Washingtonom. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič pokušava s američkim kolegama dogovoriti okvire za pregovore čim novi krug carina stupi na snagu.
"Ne želimo prijeći iz trgovinskih sukoba u sigurnosne. Oni vjerojatno ne žele iz trgovine u tehnologiju", rekao je jedan europski diplomat. "Ako se već borimo, barem da znamo u kojem ringu."
Trump je najavljeni dan već prozvao "Danom oslobođenja", a mjere bi predstavljale najveću eskalaciju trgovinskog sukoba koji je započeo odmah nakon njegova preuzimanja dužnosti 20. siječnja. Prvo su na udaru bile Kanada, Meksiko i Kina, zatim su uslijedile univerzalne carine na čelik, aluminij i automobile, a sada je fokus sve više na Europskoj uniji.
Od Harley-Davidsona do Googlea i Amazona
Do sada je Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, odgovarala u duhu tradicionalnog "udarac za udarac" pristupa – carinama na prepoznatljive američke proizvode poput motocikala Harley-Davidson i burbona. No s Trumpovom prijetnjom dodatnih kazni, ne samo zbog postojećih carina već i zbog europskih tehnoloških regulacija, Bruxelles je spreman pojačati odgovor.
U fokusu se sada sve više nalaze američke usluge – banke poput J.P. Morgana i Bank of America, kao i tehnološki divovi poput Muskovog X-a (bivši Twitter), Googlea i Amazona.
"Sigurno ne isključujemo snažniji, bolji i kreativniji odgovor putem sektora usluga ili intelektualnog vlasništva", rekao je jedan visoki dužnosnik EU-a sredinom ožujka. "Sve opcije su trenutno na stolu."
Prednost u uslugama
Iako EU u robnoj razmjeni s SAD-om ima višak izvoza (posebice automobila, farmaceutskih proizvoda i hrane), kada su usluge u pitanju, situacija je obrnuta – Unija više uvozi. To joj, smatraju analitičari, daje dodatnu pregovaračku moć.
"Američki tehnološki divovi, financijske institucije i farmaceutske kompanije duboko su ukorijenjeni u Europi", rekao je Tobias Gehrke iz Europskog vijeća za vanjske odnose. "Ako Amerika ima veći štap, Europa ima puno oštrih kamenčića koje može baciti."
Ako Trump doista uvede univerzalne reciprocitetne carine, Europska komisija planira odgovor u vrijednosti do 26 milijardi eura u američkom izvozu, nakon što su već uvedene protumjere na carine za čelik i aluminij.
No, kako ističu diplomati, popis robe je ograničen. Sljedeći logičan korak je usmjeravanje prema uslugama – npr. kroz strože reguliranje tehnoloških platformi, oporezivanje financijskih transakcija ili otežavanje izdavanja dozvola za poslovanje u EU.
Na udaru i Muskov X
"Velike američke tech kompanije su se posljednjih mjeseci jasno pozicionirale uz Trumpa. No to ih čini i ranjivima na europske protuudare", rekao je odvjetnik Yves Melin iz pravne tvrtke Cassidy Levy Kent.
Kao konkretan primjer ističe se Zakon o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) kojim Bruxelles pokušava ograničiti moć dominantnih tehnoloških igrača. Komisija bi već ovog tjedna mogla odlučiti krše li Apple i Meta ta pravila.
Kao krajnje sredstvo, EU može posegnuti za tzv. Anti-Coercion Instrumentom, zakonom koji omogućuje široku paletu protuudara ako se zaključi da su američke mjere pretjerane.
Taj alat omogućuje ciljanje usluga, ograničavanje prava intelektualnog vlasništva američkih tvrtki, zabranu ulaganja, pa čak i ukidanje pristupa tržištu – primjerice gašenje Muskovog X-a u EU. "Iznenadilo bi me da prve žrtve u takvom scenariju nisu američke tech kompanije", rekao je Melin.
No za aktivaciju tog mehanizma, Komisija mora imati podršku najmanje 15 od 27 država članica, a mnoge su zasad skeptične prema dodatnoj eskalaciji.
Podijeljenost i oprez
Unatoč spremnosti na odgovor, europski dužnosnici i poslovna zajednica pozivaju na oprez. "Problem je što ti alati moći zapravo i nisu alati moći", rekla je Luisa Santos iz udruženja BusinessEurope. "Naša su gospodarstva toliko povezana da ćemo, uvođenjem carina na usluge, vjerojatno naštetiti sami sebi."
Bruxelles se zato nada i nastavku dijaloga s Washingtonom. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič pokušava s američkim kolegama dogovoriti okvire za pregovore čim novi krug carina stupi na snagu.
"Ne želimo prijeći iz trgovinskih sukoba u sigurnosne. Oni vjerojatno ne žele iz trgovine u tehnologiju", rekao je jedan europski diplomat. "Ako se već borimo, barem da znamo u kojem ringu."
