U ponedjeljak su tisuće stanovnika grada Gome napustile svoje domove zbog sukoba između kongoanskih snaga i pobunjenika koje podržava susjedna Ruanda. Pobunjenici tvrde da su zauzeli ovu najveću regionalnu središnjicu istočnog Konga koji ima oko dva milijuna stanovnika.
Dio stanovnika pobjegao je u sigurnije dijelove provincije, dok su neki podržavali pobunjenike radosno ih dočekujući pored ceste irukujući se s njima. Međutim, mnogi su pokušali pobjeći u susjednu Ruandu, hodajući i noću zajedno s djecom, odjećom i drugim stvarima na leđima.
Goma je ključna točka u sukobima u provinciji Sjeverni Kivu, poznatoj po mineralima od vitalne važnosti za tehnologiju diljem svijeta. Pobunjeničke skupine dugo se bore za kontrolu nad ovim bogatstvom, često uzrokujući sukobe među etničkim skupinama, što prisiljava civile na bijeg.
Eskalacija sukoba
Kongoanska vlada potvrdila je prisutnost pobunjenika koji u Gomi, no nije priznala gubitak grada. “Ni centimetar neće biti predan!” izjavio je glasnogovornik vlade Patrick Muyaya putem društvene mreže X, pozivajući na podršku. Pobunjenička grupa nosi naziv M23.
Ujutro je požar u zatvoru Munzenze omogućio bijeg više od 2.000 zatvorenika. Pobunjenici su u prošlosti zauzeli Gomu 2012., ali su se povukli pod međunarodnim pritiskom. Ponovno su se aktivirali krajem 2021., s povećanom podrškom Ruande, što je Ruanda demantirala.
Ruandsko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Kongo za izbjegavanje dijaloga s M23, nazivajući ih “kongoanskom pobunjeničkom skupinom koja štiti svoju zajednicu.”
Rumunji u paklu Konga
Pobunjenici M23, koji su zauzeli grad Gomu u DR Kongu, zarobili su 290 rumunjskih sigurnosnih agenata koji su obučavali kongoanske vladine snage. Prema Constantinu Timofteu, voditelju ove misije, četiri rumunjska agenta su ranjena, ali su izvan životne opasnosti.
Rumunji, koje je u Gomu doveo Horațiu Potra, trenutno se nalaze u bazi MONUSCO-a, mirovne misije Ujedinjenih naroda, gdje su pod zaštitom. Rumunjsko Ministarstvo vanjskih poslova (MAE) izvijestilo je kako su u stalnom kontaktu s UN-om, vlastima DR Konga i Ruandom kako bi osigurali sigurnost svojih državljana.
Prošle godine, tijekom borbi s pobunjenicima u regiji, Rumunjska je ima četiri poginula i pet ranjenih sigurnosnih agenata.
Povijest sukoba na istoku Konga
Sukobi na istoku Demokratske Republike Kongo traju desetljećima, obilježeni nasiljem, borbom za prirodne resurse i složenim etničkim podjelama. Regija je bogata mineralima poput kobalta, zlata i koltana, koji su ključni za globalnu tehnologiju. No, upravo to bogatstvo čini je metom sukoba između vladinih snaga, pobunjeničkih skupina i stranih sila.
Sukobi su se intenzivirali 1990-ih tijekom i nakon genocida u Ruandi 1994., kada su pripadnici Hutu milicija pobjegli u istočni Kongo, što je destabiliziralo regiju. To je dovelo do Prvog (1996.-1997.) i Drugog kongoanskog rata (1998.-2003.), u kojima su sudjelovale brojne afričke države, uključujući Ruandu, Ugandu i Zimbabve. Unatoč formalnom završetku rata 2003., istočni Kongo ostaje žarište sukoba.
Pojava pobunjeničke skupine M23
Pobunjenička skupina M23 (Pokret 23. ožujka) nastala je 2012. godine, nazvana prema mirovnom sporazumu iz 2009. između kongoanske vlade i bivših pobunjenika etničkih Tutsija, koji su se trebali integrirati u vojsku. Skupina je osnovana nakon što su bivši pobunjenici tvrdili da vlada nije ispunila odredbe sporazuma, uključujući prava Tutsija i sigurnosne uvjete.
M23 je 2012. godine privremeno zauzeo Gomu, ali su se povukli pod međunarodnim pritiskom. Ponovno su se aktivirali krajem 2021., ovaj put s jačom podrškom Ruande, prema tvrdnjama kongoanske vlade i UN-a. M23 tvrdi da se bori za zaštitu zajednice Tutsija, no često ih se optužuje za eksploataciju prirodnih resursa i napade na civile.
Tko je trenutno na vlasti u Kongu?
Na čelu Demokratske Republike Kongo nalazi se predsjednik Félix Tshisekedi, koji je preuzeo dužnost 2019. godine. Njegova vlada naslijedila je dugotrajne probleme s korupcijom, nestabilnošću i nasiljem u istočnom dijelu zemlje. Tshisekedi se suočava s izazovima upravljanja u regiji Sjeverni Kivu, gdje su pobunjeničke skupine, poput M23, značajan problem.
Uloga Ruande u sukobu
Ruanda ima složenu i kontroverznu ulogu u sukobima na istoku Konga. Vlada Konga i UN-ovi stručnjaci optužuju Ruandu za pružanje vojne i logističke podrške M23 pobunjenicima, što Ruanda negira. Ruandska vlada tvrdi da Kongo surađuje s Hutu milicijama, uključujući Demokratske snage za oslobođenje Ruande (FDLR), koje su povezane s genocidom iz 1994. Ove međusobne optužbe dodatno pogoršavaju već krhke odnose dviju država.
Prisutnost UN-ovih vojnika u Kongu
U Demokratskoj Republici Kongo djeluje misija Ujedinjenih naroda poznata kao MONUSCO (Misija UN-a za stabilizaciju Konga), jedna od najvećih i najdugovječnijih mirovnih operacija UN-a. Misija je pokrenuta 1999. godine s ciljem zaštite civila, stabilizacije regije i podrške demokratskim procesima. Trenutno ima oko 14.000 mirovnih vojnika iz raznih zemalja, uključujući Urugvaj, Indiju, Pakistan i Bangladeš.
MONUSCO se često kritizira zbog nemogućnosti da spriječi nasilje i zaštiti civile, unatoč značajnim resursima.
Važnost grada Gome
Goma, smještena u provinciji Sjeverni Kivu na granici s Ruandom, strateški je i gospodarski ključan grad. Njegova važnost proizlazi iz nekoliko faktora:
Trgovačko središte: Goma je glavna točka za trgovinu mineralima poput zlata, koltana i dijamanata.
Humanitarno središte: Grad je dom brojnim UN-ovim agencijama i humanitarnim organizacijama koje pružaju pomoć raseljenim osobama.
Geografska lokacija: Blizina vulkana Nyiragongo čini Gomu ranjivom na prirodne katastrofe, ali i atraktivnom za turizam.
Politička i vojna uloga: Kontrola nad Gomom znači i kontrolu nad ključnim prometnim pravcima i zračnom lukom, koja je ključna za dopremu pomoći.
Gubitak Gome predstavljao bi veliki udarac kongoanskoj vladi, što dodatno povećava intenzitet sukoba u regiji.
Dio stanovnika pobjegao je u sigurnije dijelove provincije, dok su neki podržavali pobunjenike radosno ih dočekujući pored ceste irukujući se s njima. Međutim, mnogi su pokušali pobjeći u susjednu Ruandu, hodajući i noću zajedno s djecom, odjećom i drugim stvarima na leđima.
Goma je ključna točka u sukobima u provinciji Sjeverni Kivu, poznatoj po mineralima od vitalne važnosti za tehnologiju diljem svijeta. Pobunjeničke skupine dugo se bore za kontrolu nad ovim bogatstvom, često uzrokujući sukobe među etničkim skupinama, što prisiljava civile na bijeg.
Eskalacija sukoba
Kongoanska vlada potvrdila je prisutnost pobunjenika koji u Gomi, no nije priznala gubitak grada. “Ni centimetar neće biti predan!” izjavio je glasnogovornik vlade Patrick Muyaya putem društvene mreže X, pozivajući na podršku. Pobunjenička grupa nosi naziv M23.
Ujutro je požar u zatvoru Munzenze omogućio bijeg više od 2.000 zatvorenika. Pobunjenici su u prošlosti zauzeli Gomu 2012., ali su se povukli pod međunarodnim pritiskom. Ponovno su se aktivirali krajem 2021., s povećanom podrškom Ruande, što je Ruanda demantirala.
Ruandsko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Kongo za izbjegavanje dijaloga s M23, nazivajući ih “kongoanskom pobunjeničkom skupinom koja štiti svoju zajednicu.”
Rumunji u paklu Konga
Pobunjenici M23, koji su zauzeli grad Gomu u DR Kongu, zarobili su 290 rumunjskih sigurnosnih agenata koji su obučavali kongoanske vladine snage. Prema Constantinu Timofteu, voditelju ove misije, četiri rumunjska agenta su ranjena, ali su izvan životne opasnosti.
Rumunji, koje je u Gomu doveo Horațiu Potra, trenutno se nalaze u bazi MONUSCO-a, mirovne misije Ujedinjenih naroda, gdje su pod zaštitom. Rumunjsko Ministarstvo vanjskih poslova (MAE) izvijestilo je kako su u stalnom kontaktu s UN-om, vlastima DR Konga i Ruandom kako bi osigurali sigurnost svojih državljana.
Prošle godine, tijekom borbi s pobunjenicima u regiji, Rumunjska je ima četiri poginula i pet ranjenih sigurnosnih agenata.
Povijest sukoba na istoku Konga
Sukobi na istoku Demokratske Republike Kongo traju desetljećima, obilježeni nasiljem, borbom za prirodne resurse i složenim etničkim podjelama. Regija je bogata mineralima poput kobalta, zlata i koltana, koji su ključni za globalnu tehnologiju. No, upravo to bogatstvo čini je metom sukoba između vladinih snaga, pobunjeničkih skupina i stranih sila.
Sukobi su se intenzivirali 1990-ih tijekom i nakon genocida u Ruandi 1994., kada su pripadnici Hutu milicija pobjegli u istočni Kongo, što je destabiliziralo regiju. To je dovelo do Prvog (1996.-1997.) i Drugog kongoanskog rata (1998.-2003.), u kojima su sudjelovale brojne afričke države, uključujući Ruandu, Ugandu i Zimbabve. Unatoč formalnom završetku rata 2003., istočni Kongo ostaje žarište sukoba.
Pojava pobunjeničke skupine M23
Pobunjenička skupina M23 (Pokret 23. ožujka) nastala je 2012. godine, nazvana prema mirovnom sporazumu iz 2009. između kongoanske vlade i bivših pobunjenika etničkih Tutsija, koji su se trebali integrirati u vojsku. Skupina je osnovana nakon što su bivši pobunjenici tvrdili da vlada nije ispunila odredbe sporazuma, uključujući prava Tutsija i sigurnosne uvjete.
M23 je 2012. godine privremeno zauzeo Gomu, ali su se povukli pod međunarodnim pritiskom. Ponovno su se aktivirali krajem 2021., ovaj put s jačom podrškom Ruande, prema tvrdnjama kongoanske vlade i UN-a. M23 tvrdi da se bori za zaštitu zajednice Tutsija, no često ih se optužuje za eksploataciju prirodnih resursa i napade na civile.
Tko je trenutno na vlasti u Kongu?
Na čelu Demokratske Republike Kongo nalazi se predsjednik Félix Tshisekedi, koji je preuzeo dužnost 2019. godine. Njegova vlada naslijedila je dugotrajne probleme s korupcijom, nestabilnošću i nasiljem u istočnom dijelu zemlje. Tshisekedi se suočava s izazovima upravljanja u regiji Sjeverni Kivu, gdje su pobunjeničke skupine, poput M23, značajan problem.
Uloga Ruande u sukobu
Ruanda ima složenu i kontroverznu ulogu u sukobima na istoku Konga. Vlada Konga i UN-ovi stručnjaci optužuju Ruandu za pružanje vojne i logističke podrške M23 pobunjenicima, što Ruanda negira. Ruandska vlada tvrdi da Kongo surađuje s Hutu milicijama, uključujući Demokratske snage za oslobođenje Ruande (FDLR), koje su povezane s genocidom iz 1994. Ove međusobne optužbe dodatno pogoršavaju već krhke odnose dviju država.
Prisutnost UN-ovih vojnika u Kongu
U Demokratskoj Republici Kongo djeluje misija Ujedinjenih naroda poznata kao MONUSCO (Misija UN-a za stabilizaciju Konga), jedna od najvećih i najdugovječnijih mirovnih operacija UN-a. Misija je pokrenuta 1999. godine s ciljem zaštite civila, stabilizacije regije i podrške demokratskim procesima. Trenutno ima oko 14.000 mirovnih vojnika iz raznih zemalja, uključujući Urugvaj, Indiju, Pakistan i Bangladeš.
MONUSCO se često kritizira zbog nemogućnosti da spriječi nasilje i zaštiti civile, unatoč značajnim resursima.
Važnost grada Gome
Goma, smještena u provinciji Sjeverni Kivu na granici s Ruandom, strateški je i gospodarski ključan grad. Njegova važnost proizlazi iz nekoliko faktora:
Trgovačko središte: Goma je glavna točka za trgovinu mineralima poput zlata, koltana i dijamanata.
Humanitarno središte: Grad je dom brojnim UN-ovim agencijama i humanitarnim organizacijama koje pružaju pomoć raseljenim osobama.
Geografska lokacija: Blizina vulkana Nyiragongo čini Gomu ranjivom na prirodne katastrofe, ali i atraktivnom za turizam.
Politička i vojna uloga: Kontrola nad Gomom znači i kontrolu nad ključnim prometnim pravcima i zračnom lukom, koja je ključna za dopremu pomoći.
Gubitak Gome predstavljao bi veliki udarac kongoanskoj vladi, što dodatno povećava intenzitet sukoba u regiji.
