Iako entitetski premijeri Fadil Novalić i Željka Cvijanović gotovo uglas poručuju da od privatizacije elektroprivreda nema ništa, reformska agenda to predviđa. Ta svojevrsna “mapa puta” danas bi i službeno trebala biti potpisana u Sarajevu u nazočnosti Johannesa Hahna, povjerenika Europske unije za proširenje.
Usporene investicije
Europska unija i Međunarodni monetarni fond odavno službeno zahtijevaju deblokadu procesa privatizacije državnih kompanija iz energetske i telekomunikacijske oblasti. Bez uvijanja, u razgovorima s bh. dužnosnicima i službenim stavovima priopćavaju da državne kompanije kontroliraju političke stranke, onemogućavaju fer tržišnu utakmicu i snažniji razvoj privatnog sektora.
To se, prije svega, odnosi na dvije elektroprivrede i dva telekoma u Federaciji, a u Republici Srpskoj na elektroprivrednu kompaniju. U EU-u ih karakteriziraju kao izvore ogromne moći stranaka i njihovih šefova i upozoravaju da su u igri milijarde maraka.
U svom izvješću o BiH za 2014. godinu, Europska komisija je navela: “Blokirana privatizacija i loša kompozicija javnih troškova znatno potkopavaju mogućnosti za rast ekonomije.” Podvlači se da proces prodaje državne imovine mora ponovno biti pokrenut uz konstataciju da obustava privatizacije usporava dolazak inozemnih investicija.
U reformskoj agendi čija realizacija treba donijeti socioekonomski oporavak države traži se izrada planova za privatizaciju državnih kompanija u energetskom sektoru – Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZ HB i Elektroprivrede RS-a. U prijevodu to znači da entitetske vlasti moraju, a potpisima na agendi se same obvezuju, razraditi načine i metode prodaje ovih kompanija s preciznim uvjetima i rokovima.
- Nema prodaje dviju najprofitabilnijih državnih kompanija, Elektroprivrede BiH i BH Telecoma, u ovom mandatu neće se prodati. Mi želimo imati energetsku neovisnost. O BH Telecomu u tehničkom smislu može se govoriti, ali vjerojatno o djelomičnoj prodaji dionica iz manjinskog paketa – stav je federalnog premijera Fadila Novalića.
- Neće biti privatizacije Elektroprivrede RS-a – poručila je jučer Željka Cvijanović, premijerka RS-a.
Ona je dodala da joj inozemni kreditori uvijek kažu da u Federaciji nije izvršena privatizacija telekoma i da žele da dođe do privatizacije Elektroprivrede RS-a: “Jasno im uvijek kažem da od toga nema ništa.”
Smanjen kapital
Bez obzira na ovakve stavove šefova entitetskih vlada, jasno je da se “iza brda valja” privatizacija elektroprivreda bez, bar za sada, naznaka u kojem opsegu i postotku. Uostalom, to je jedan od uvjeta za izlazak BiH na europski kolosijek koji su precizno postavili Europska unija, SAD, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.
Federacija je 90-postotni vlasnik Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB, a preostalih po deset posto drže mali dioničari. Radi se o tvrtkama ogromne vrijednosti, primjerice, osnovni kapital Elektroprivrede BiH ‘težak’ je 2,237 milijardi maraka. Treba naglasiti da obje kompanije posluju pozitivno.
Svojevremeno je federalna Agencija za privatizaciju preporučila prodaju dijela strateških kompanija. Prijedlog je bio da se proda do pet posto dionica BH Telecoma i dvije elektroprivrede, a da se o prodaji preostalog državnog kapitala razgovara nakon izrade detaljne analize.
Povod za ovakvu preporuku bilo je konstantno smanjenje kapitala u tvrtkama s većinskim državnim vlasništvom. Naime, prema jednoj računici Agencije za privatizaciju, od 2000. do 2013. godine izgubljeno je oko 1,4 milijarde maraka na kapitalu državnih kompanija u Federaciji. Međutim, sve je do dan-danas ostalo samo na preporuci.
Elektroprivreda RS-a je u 100-postotnom vlasništvu Republike Srpske, a taj entitet je još davno Srbiji prodao svoj telekom, a Rusiji kompletnu naftnu industriju. Nedavno je premijer Srbije Aleksandar Vučić priopćio da je njegova zemlja zainteresirana kupiti Elektroprivredu RS-a ili da se Elektroprivreda Srbije udruži s tom kompanijom.
Nitko sada ne bi htio uzeti energetski sektor Federacije
- Energetika se različito tretira u svijetu. U Americi imate državne i privatne kompanije. Mađarska je sve privatizirala i ima najučinkovitiji energetski sektor. Ostale zemlje su uglavnom zaglavljene u neke međumodele – objasnio je nedavno premijer Federacije Fadil Novalić:
- Kada bismo sada mi htjeli privatizirati energetski sektor, nitko ga ne bi htio. Uzeti paket u kojem postoje nestrukturirani rudnici s viškom radne snage, anarhijom u upravljanju, u kojima je sve zastarjelo? Naša ideja da dajemo termoelektrane pod koncesiju ne uspijeva. Zašto? Ako bi netko uzeo koncesiju, što će s ugljenom? A ni tržište energije nije nešto zajamčeno. Dakle, nužno je restrukturirati rudnike, a za to treba najmanje osam godina i 400 milijuna maraka – kazao je Novalić i dodao da “ne bi bilo loše da država pokaže volju za privatizaciju BH Telecoma”.
pogled.ba
Usporene investicije
Europska unija i Međunarodni monetarni fond odavno službeno zahtijevaju deblokadu procesa privatizacije državnih kompanija iz energetske i telekomunikacijske oblasti. Bez uvijanja, u razgovorima s bh. dužnosnicima i službenim stavovima priopćavaju da državne kompanije kontroliraju političke stranke, onemogućavaju fer tržišnu utakmicu i snažniji razvoj privatnog sektora.
To se, prije svega, odnosi na dvije elektroprivrede i dva telekoma u Federaciji, a u Republici Srpskoj na elektroprivrednu kompaniju. U EU-u ih karakteriziraju kao izvore ogromne moći stranaka i njihovih šefova i upozoravaju da su u igri milijarde maraka.
U svom izvješću o BiH za 2014. godinu, Europska komisija je navela: “Blokirana privatizacija i loša kompozicija javnih troškova znatno potkopavaju mogućnosti za rast ekonomije.” Podvlači se da proces prodaje državne imovine mora ponovno biti pokrenut uz konstataciju da obustava privatizacije usporava dolazak inozemnih investicija.
U reformskoj agendi čija realizacija treba donijeti socioekonomski oporavak države traži se izrada planova za privatizaciju državnih kompanija u energetskom sektoru – Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZ HB i Elektroprivrede RS-a. U prijevodu to znači da entitetske vlasti moraju, a potpisima na agendi se same obvezuju, razraditi načine i metode prodaje ovih kompanija s preciznim uvjetima i rokovima.
- Nema prodaje dviju najprofitabilnijih državnih kompanija, Elektroprivrede BiH i BH Telecoma, u ovom mandatu neće se prodati. Mi želimo imati energetsku neovisnost. O BH Telecomu u tehničkom smislu može se govoriti, ali vjerojatno o djelomičnoj prodaji dionica iz manjinskog paketa – stav je federalnog premijera Fadila Novalića.
- Neće biti privatizacije Elektroprivrede RS-a – poručila je jučer Željka Cvijanović, premijerka RS-a.
Ona je dodala da joj inozemni kreditori uvijek kažu da u Federaciji nije izvršena privatizacija telekoma i da žele da dođe do privatizacije Elektroprivrede RS-a: “Jasno im uvijek kažem da od toga nema ništa.”
Smanjen kapital
Bez obzira na ovakve stavove šefova entitetskih vlada, jasno je da se “iza brda valja” privatizacija elektroprivreda bez, bar za sada, naznaka u kojem opsegu i postotku. Uostalom, to je jedan od uvjeta za izlazak BiH na europski kolosijek koji su precizno postavili Europska unija, SAD, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.
Federacija je 90-postotni vlasnik Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB, a preostalih po deset posto drže mali dioničari. Radi se o tvrtkama ogromne vrijednosti, primjerice, osnovni kapital Elektroprivrede BiH ‘težak’ je 2,237 milijardi maraka. Treba naglasiti da obje kompanije posluju pozitivno.
Svojevremeno je federalna Agencija za privatizaciju preporučila prodaju dijela strateških kompanija. Prijedlog je bio da se proda do pet posto dionica BH Telecoma i dvije elektroprivrede, a da se o prodaji preostalog državnog kapitala razgovara nakon izrade detaljne analize.
Povod za ovakvu preporuku bilo je konstantno smanjenje kapitala u tvrtkama s većinskim državnim vlasništvom. Naime, prema jednoj računici Agencije za privatizaciju, od 2000. do 2013. godine izgubljeno je oko 1,4 milijarde maraka na kapitalu državnih kompanija u Federaciji. Međutim, sve je do dan-danas ostalo samo na preporuci.
Elektroprivreda RS-a je u 100-postotnom vlasništvu Republike Srpske, a taj entitet je još davno Srbiji prodao svoj telekom, a Rusiji kompletnu naftnu industriju. Nedavno je premijer Srbije Aleksandar Vučić priopćio da je njegova zemlja zainteresirana kupiti Elektroprivredu RS-a ili da se Elektroprivreda Srbije udruži s tom kompanijom.
Nitko sada ne bi htio uzeti energetski sektor Federacije
- Energetika se različito tretira u svijetu. U Americi imate državne i privatne kompanije. Mađarska je sve privatizirala i ima najučinkovitiji energetski sektor. Ostale zemlje su uglavnom zaglavljene u neke međumodele – objasnio je nedavno premijer Federacije Fadil Novalić:
- Kada bismo sada mi htjeli privatizirati energetski sektor, nitko ga ne bi htio. Uzeti paket u kojem postoje nestrukturirani rudnici s viškom radne snage, anarhijom u upravljanju, u kojima je sve zastarjelo? Naša ideja da dajemo termoelektrane pod koncesiju ne uspijeva. Zašto? Ako bi netko uzeo koncesiju, što će s ugljenom? A ni tržište energije nije nešto zajamčeno. Dakle, nužno je restrukturirati rudnike, a za to treba najmanje osam godina i 400 milijuna maraka – kazao je Novalić i dodao da “ne bi bilo loše da država pokaže volju za privatizaciju BH Telecoma”.
pogled.ba
