Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u naredne tri godine predviđa rast BDP-a po prosječnim stopama od 3,8 posto pod pretpostavkom očuvanja stabilnog okruženja, što je prema procjeni ekonomista realno i pored pojedinih usporavanja koja se bilježe na tržištu.
Naime, u Informaciji o perspektivama BiH za period 2020-2022. se navodi kako se tijekom tog perioda očekuje da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta, pišu Nezavisne.
S druge strane, tijekom promatranog perioda očekuje se stagnacija javne potrošnje, što će dovesti do smanjenja njenog učešća u strukturi BDP-a, odnosno njenog doprinosa u ekonomskom rastu.
Očekivanja Direkcije su da će reformske mjere usmjerene na poboljšanje poslovnog ambijenta dovesti do većih ulaganja koja bi ojačala privatni sektor, zaposlenost i na samom kraju vanjskotrgovinsku razmjenu.
Saša Stevanović, doktor ekonomskih znanosti, ocjenjuje za Nezavisne kako su projekcije realne.
"Glavni oslonac gospodarskog rasta iz mog iskustva su bile vanjska trgovina i osobna potrošnja, a koja će rasti zbog povećanja plaća. Ako proomatramo posljednjih 10 godina, investicije i javna potrošnja su dale manji doprinos ekonomskom rastu, prije svega zbog neefikasnosti investicija i neracionalnosti u javnoj potrošnji", kazao je.
Inače, BiH ove godine ima velike probleme u vanjskotrgovinskom poslovanju. Glavni izvozni partneri poput Njemačke i Italije usporavaju s gospodarskim aktivnostima, što bi se, prema procjeni stručnjaka, veoma lako moglo odraziti i na BiH kroz pad izvoza. Također, ogroman pad je i u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Turskom, dok je izvoz na Kosovo zbog pristojbi gotovo obustavljen. Ono što brine je to da je Generalna direkcija Europske komisije za ekonomske i financijske poslove revidirala rast zemalja EU u ovoj godini s 1,9% na 1,5%, dok je projekcija ekonomskog rasta za Njemačku u 2019. revidirana s 1,8% na 1,1%.
Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, kaže kako će ovaj rast od 3,8% građani u BiH teško osjetiti te da bi on morao rasti u dvoznamenkastim iznosima kako bi se to dogodilo.
Prema njegovim riječima, BiH ima resurse koje treba upotrijebiti kao generatore razvoja.
"Ima elemenata koji bi mogli generirati ukupan razvoj, ali ne koristimo postojeće kapacitete da se pokrene investicijski razvojni ciklus. Za to mora postojati institucionalni kapacitet države koja treba voditi u razvoj, a to zahtijeva političku stabilnost koje nema. Tenzije odvraćaju investitore", kazao je Kešetović.
Inače, prema očekivanjima Direkcije, od 2020. do 2022. godine u BiH se očekuje osjetniji rast ekonomske aktivnosti u okviru kojeg bi događaji u industrijskoj proizvodnji trebali imati glavnu ulogu, a očekivane stope rasta proizvodnje iznose pet posto.
Povećanje izvoza i investicija u BiH bi potaklo zapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta, te uz pozitivne događaje u oblasti industrije, trgovine, ali i određenih usluga stvorilo realne uvjete za rast broja zaposlenih.
Naime, u Informaciji o perspektivama BiH za period 2020-2022. se navodi kako se tijekom tog perioda očekuje da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta, pišu Nezavisne.
S druge strane, tijekom promatranog perioda očekuje se stagnacija javne potrošnje, što će dovesti do smanjenja njenog učešća u strukturi BDP-a, odnosno njenog doprinosa u ekonomskom rastu.
Očekivanja Direkcije su da će reformske mjere usmjerene na poboljšanje poslovnog ambijenta dovesti do većih ulaganja koja bi ojačala privatni sektor, zaposlenost i na samom kraju vanjskotrgovinsku razmjenu.
Saša Stevanović, doktor ekonomskih znanosti, ocjenjuje za Nezavisne kako su projekcije realne.
"Glavni oslonac gospodarskog rasta iz mog iskustva su bile vanjska trgovina i osobna potrošnja, a koja će rasti zbog povećanja plaća. Ako proomatramo posljednjih 10 godina, investicije i javna potrošnja su dale manji doprinos ekonomskom rastu, prije svega zbog neefikasnosti investicija i neracionalnosti u javnoj potrošnji", kazao je.
Inače, BiH ove godine ima velike probleme u vanjskotrgovinskom poslovanju. Glavni izvozni partneri poput Njemačke i Italije usporavaju s gospodarskim aktivnostima, što bi se, prema procjeni stručnjaka, veoma lako moglo odraziti i na BiH kroz pad izvoza. Također, ogroman pad je i u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Turskom, dok je izvoz na Kosovo zbog pristojbi gotovo obustavljen. Ono što brine je to da je Generalna direkcija Europske komisije za ekonomske i financijske poslove revidirala rast zemalja EU u ovoj godini s 1,9% na 1,5%, dok je projekcija ekonomskog rasta za Njemačku u 2019. revidirana s 1,8% na 1,1%.
Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, kaže kako će ovaj rast od 3,8% građani u BiH teško osjetiti te da bi on morao rasti u dvoznamenkastim iznosima kako bi se to dogodilo.
Prema njegovim riječima, BiH ima resurse koje treba upotrijebiti kao generatore razvoja.
"Ima elemenata koji bi mogli generirati ukupan razvoj, ali ne koristimo postojeće kapacitete da se pokrene investicijski razvojni ciklus. Za to mora postojati institucionalni kapacitet države koja treba voditi u razvoj, a to zahtijeva političku stabilnost koje nema. Tenzije odvraćaju investitore", kazao je Kešetović.
Inače, prema očekivanjima Direkcije, od 2020. do 2022. godine u BiH se očekuje osjetniji rast ekonomske aktivnosti u okviru kojeg bi događaji u industrijskoj proizvodnji trebali imati glavnu ulogu, a očekivane stope rasta proizvodnje iznose pet posto.
Povećanje izvoza i investicija u BiH bi potaklo zapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta, te uz pozitivne događaje u oblasti industrije, trgovine, ali i određenih usluga stvorilo realne uvjete za rast broja zaposlenih.
