Hrvatske šume su upozorile da neće moći gospodariti šumama jer neće biti uroda žira, nema prirodne obnove. Nakon toga neće moći sjeći šume, neće biti dovoljno količine za drvnu industriju
Hrastova mrežasta stjenica koja se prvi put pojavila prije četiri godine u slavonskoj spačvanskoj šumi, dosad se proširila na 14 županija. Niti jedno sredstvo koje je dosad protiv nje korišteno nije se pokazalo zadovoljavajuće. Stjenica napada i ljude!
Priopćili su to iz Ministarstva poljoprivrede, a ministar Tomislav Tolušić je danas održao hitni sastanak s predstavnicima Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, privatnim vlasnicima šuma, Hrvatskog šumarskog instituta i Savjetodavne službe, prenose 24 sata.
U priopćenju se ističu i dramatične posljedice daljnjeg širenja hrastove mrežaste stjenice. Upozoravaju na potencijalno odumiranje "ogromnih razmjera" zbog slabljenja stabala. Hrvatske šume su upozorile da neće moći gospodariti šumama jer neće biti uroda žira, nema prirodne obnove. Nakon toga neće moći sjeći šume, neće biti dovoljno količine za drvnu industriju, pa su moguća i otpuštanje. Nastat će ogromna gospodarska šteta.
Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno napada i ljude.Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU regulativa i FSC certifikat.
- Zaključak sastanka je da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem – priopćili su.
Hrastova mrežasta stjenica koja se prvi put pojavila prije četiri godine u slavonskoj spačvanskoj šumi, dosad se proširila na 14 županija. Niti jedno sredstvo koje je dosad protiv nje korišteno nije se pokazalo zadovoljavajuće. Stjenica napada i ljude!
Priopćili su to iz Ministarstva poljoprivrede, a ministar Tomislav Tolušić je danas održao hitni sastanak s predstavnicima Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, privatnim vlasnicima šuma, Hrvatskog šumarskog instituta i Savjetodavne službe, prenose 24 sata.
U priopćenju se ističu i dramatične posljedice daljnjeg širenja hrastove mrežaste stjenice. Upozoravaju na potencijalno odumiranje "ogromnih razmjera" zbog slabljenja stabala. Hrvatske šume su upozorile da neće moći gospodariti šumama jer neće biti uroda žira, nema prirodne obnove. Nakon toga neće moći sjeći šume, neće biti dovoljno količine za drvnu industriju, pa su moguća i otpuštanje. Nastat će ogromna gospodarska šteta.
Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno napada i ljude.Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU regulativa i FSC certifikat.
- Zaključak sastanka je da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem – priopćili su.
