Kako zaštititi bh. drvoprerađivače? Prijedloga je više, ali je ponovo problem dogovor. Dok iz Federacije traže uvođenje takse na izvoz trupaca i drugih sirovina, u bh. entitetu Republika Srpska smatraju da je jedino rješenje zabrana izvoza iz Bosne i Hercegovine. Šume su jedno od najvećih bogatstava naše zemlje. No, bh. prerađivači drveta često ostanu bez sirovine. Umjesto do njih, ona obično stigne do - inozemstva. ''Izvozimo neopravdano puno. Kada bi se to usmjeravalo na naše proizvođače, zaista bi utjecalo da budu sigurniji u ugovaranju izvoznih poslova'', kaže Selma Bašagić, sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva BiH, piše Fedealna.ba.
U Federaciji je nedavno prestala da važi privremena mjera zabrane izvoza trupaca iz entiteta. U RS-u vrijedi još nekoliko dana. Onda se ponovo traži rješenje. Tu počinju problemi.
Dok iz Federacije poručuju da su entitetske vlade blizu rješenja koje bi značilo i uvođenje taksi, iz RS-a kratko poručuju: ''Ono što Vam možemo reći je da još uvijek nema suglasnosti među vladama Republike Srpske i Federacije BiH oko pitanja koje ste postavili.'' Različito gledaju i u udruženjima drvoprerađivača. Iz RS-a, naime, tvrde da uvođenje trošarine bi pomoglo, te zagovaraju potpunu zabranu izvoza trupaca iz BiH.
''Usuglasili smo stav da je efikasnija mjera i da bi bolji efekti bili postignuti zabranom izvoza s obzirom na to da bi taksa, bez obzira u kom iznosu, bila legalizacija izvoza'', ističe Lazo Šinik, tajnik Udruženja šumarstva i prerade drveta RS-a. U Federaciji ipak strah da su napori uzaludni. Poručuju, uvođenje trošarina je realnija opcija jer je ideja o zabrani izvoza već jednom odbijena.
''Prije više od 10 godina tražili smo od Ministarstva vanjske trgovine da se donese mjera zabrane izvoza. Međutim, oni su nam rekli da je zbog međunarodnih dogovora nemoguće da se uvede ta mjera'', kaže Bašagić.
U prosjeku, izvezemo sirovinu u iznosu od oko 363 milijuna maraka. Bez taksi gubimo enormna sredstva koja bi mogla unaprijediti cijeli sektor. Stoga federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić poručuje da neće odustati od zahtjeva, ali vjeruje da će entitetske vlade uskoro uputiti zajednički zahtjev Vijeću ministara BiH.
Kompromisno, trebali bi tražiti i djelomičnu zabranu izvoza, ali i uvođenje trošarina na izvoz rezanog drveta. ''Najbitnije da trošarina koja se uvede bude vraćena za zaštitu šuma i da to budu namjenska sredstva, a istovremeno da budu poticaj svima onima koji budu se bavili finalnom obradom drveta u našoj zemlji. Kolika će biti vrijednost pojedinačnih taksi i na koje vrste drveta - to bismo prepustili struci'', kaže Dedić. Drvna industrija bilježi rast izvoza svake godine i jedna je od najjačih grana industrije u BiH. Ipak, bh. drvoprerađivači godinama su nedovoljno zaštićeni. Borba sa nestašicom sirovine ostat će na čekanju, dok predstavnici entiteta ponovo, barem privremeno, ne pronađu novu mjeru zaštite.
U Federaciji je nedavno prestala da važi privremena mjera zabrane izvoza trupaca iz entiteta. U RS-u vrijedi još nekoliko dana. Onda se ponovo traži rješenje. Tu počinju problemi.
Dok iz Federacije poručuju da su entitetske vlade blizu rješenja koje bi značilo i uvođenje taksi, iz RS-a kratko poručuju: ''Ono što Vam možemo reći je da još uvijek nema suglasnosti među vladama Republike Srpske i Federacije BiH oko pitanja koje ste postavili.'' Različito gledaju i u udruženjima drvoprerađivača. Iz RS-a, naime, tvrde da uvođenje trošarine bi pomoglo, te zagovaraju potpunu zabranu izvoza trupaca iz BiH.
''Usuglasili smo stav da je efikasnija mjera i da bi bolji efekti bili postignuti zabranom izvoza s obzirom na to da bi taksa, bez obzira u kom iznosu, bila legalizacija izvoza'', ističe Lazo Šinik, tajnik Udruženja šumarstva i prerade drveta RS-a. U Federaciji ipak strah da su napori uzaludni. Poručuju, uvođenje trošarina je realnija opcija jer je ideja o zabrani izvoza već jednom odbijena.
''Prije više od 10 godina tražili smo od Ministarstva vanjske trgovine da se donese mjera zabrane izvoza. Međutim, oni su nam rekli da je zbog međunarodnih dogovora nemoguće da se uvede ta mjera'', kaže Bašagić.
U prosjeku, izvezemo sirovinu u iznosu od oko 363 milijuna maraka. Bez taksi gubimo enormna sredstva koja bi mogla unaprijediti cijeli sektor. Stoga federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić poručuje da neće odustati od zahtjeva, ali vjeruje da će entitetske vlade uskoro uputiti zajednički zahtjev Vijeću ministara BiH.
Kompromisno, trebali bi tražiti i djelomičnu zabranu izvoza, ali i uvođenje trošarina na izvoz rezanog drveta. ''Najbitnije da trošarina koja se uvede bude vraćena za zaštitu šuma i da to budu namjenska sredstva, a istovremeno da budu poticaj svima onima koji budu se bavili finalnom obradom drveta u našoj zemlji. Kolika će biti vrijednost pojedinačnih taksi i na koje vrste drveta - to bismo prepustili struci'', kaže Dedić. Drvna industrija bilježi rast izvoza svake godine i jedna je od najjačih grana industrije u BiH. Ipak, bh. drvoprerađivači godinama su nedovoljno zaštićeni. Borba sa nestašicom sirovine ostat će na čekanju, dok predstavnici entiteta ponovo, barem privremeno, ne pronađu novu mjeru zaštite.
