Drijen (Cornus mas L.), dren, drenjina, drinja, drenić, drenovina, drin i druge izvedenice, raste u područjima listopadnih hrastovih šuma. Ima ga u šumama zajedno s crnim grabom, sladunom ili cerom. Sreće se do 1.300 m nadmorske visine. Dobro uspijeva na vapnenastim, toplim i suhim staništima.
Cvjeta vrlo rano, često još u veljači. Selekcionirane su i kasnije cvjetajuće sorte. Za vrijeme cvjetanja u šumi se lako otkriva. Entomofilna je biljka (oprašivanje uz pomoć insekata). Daje dosta nektara i cvjetnog praha u razdoblju kada ih u prirodi nema puno, a pčelama je hrana potrebna za proljetni razvoj društva.
Sazrijeva u kolovozu - rujnu. Plod je vrlo atraktivan - sadrži mnoštvo vitamina C. Koristi se za pripremu džemova, pekmeza, kompota, sokova i likera, a može i za jelo u svježem stanju. Malo je zastupljen kod nas, ali ga treba širiti. Uglavnom je prisutan u uzgoju na okućnicama.
Drijen zahvaća Balkanski i Apeninski poluotok, dobar dio Srednje Europe, Malu Aziju, Krim i Kavkaz.
Malo poznate činjenice
Zreo plod od je kiseo, a nedozreo jako skuplja usta. U ovom posljednjem stanju upotrebljava se skuhan ili spravljen kao slatko, protiv proljeva, odlijeva krvi, umjesto drugih lijekova što stežu (Petrović S., 1883). Gostuški R. (1997) piše da je ovo voće dobro poznato sredstvo, da se upotrebljava njegovo slatko ili kompot kod poremećaja crijeva, a kora od drveta protiv groznice - malarije.
Drenjine se kod nas katkada prerađuju u rakiju, a u Francuskoj i Italiji nekada su od ovog voća pravili vino. Najviše se jede u Rusiji (Grlić Lj., 1980). Zreli plodovi kad počnu sami opadati ili ubrani poslije mraza još su bolji za jelo, jer su slađi i manje opori. Treba ih sakupljati čim počnu dobivati crvenu boju. Od 100 kg sirovine može se dobiti 15 - 30 kg sjetvenog materijala (sjemena). U jednom kilogramu ima oko 4.500 sjemena, dok masa 1.000 sjemena iznosi oko 220 g.
Drvo drijena (drenovina) vrlo je tvrdo i žilavo, te se koristi u razne svrhe.
Kako ga uzgajati?
Kod nas postoje odlični uvjeti za uzgoj, posebno u ekološkoj proizvodnji, jer ova voćna vrsta ne zahtijeva primjenu pesticida, a visoke i stabilne prinose postiže i na lošijim tlima. Selekcijom i cijepljenjem na sijance dobivaju se sadnice, koje rode druge ili treće godine po sadnji. Razmak pri sadnji obično iznosi 6 x 4 m, 5 x 5 m, 5 x 4 m ili 5 x 2 m, ovisno od sustava uzgoja. Uzgaja se plantažno i u obliku grma - sadi se na razmak od 3 x 1,5 m.
Troškovi podizanja nasada obuhvaćaju cijenu sadnog materijala, pripreme zemljišta, podizanja nasada i njege u prvoj godini. Punu rodnost obično dostiže u 4. godini, kada se uložena sredstva vraćaju, piše Agroklub.
Cvjeta vrlo rano, često još u veljači. Selekcionirane su i kasnije cvjetajuće sorte. Za vrijeme cvjetanja u šumi se lako otkriva. Entomofilna je biljka (oprašivanje uz pomoć insekata). Daje dosta nektara i cvjetnog praha u razdoblju kada ih u prirodi nema puno, a pčelama je hrana potrebna za proljetni razvoj društva.
Sazrijeva u kolovozu - rujnu. Plod je vrlo atraktivan - sadrži mnoštvo vitamina C. Koristi se za pripremu džemova, pekmeza, kompota, sokova i likera, a može i za jelo u svježem stanju. Malo je zastupljen kod nas, ali ga treba širiti. Uglavnom je prisutan u uzgoju na okućnicama.
Drijen zahvaća Balkanski i Apeninski poluotok, dobar dio Srednje Europe, Malu Aziju, Krim i Kavkaz.
Malo poznate činjenice
Zreo plod od je kiseo, a nedozreo jako skuplja usta. U ovom posljednjem stanju upotrebljava se skuhan ili spravljen kao slatko, protiv proljeva, odlijeva krvi, umjesto drugih lijekova što stežu (Petrović S., 1883). Gostuški R. (1997) piše da je ovo voće dobro poznato sredstvo, da se upotrebljava njegovo slatko ili kompot kod poremećaja crijeva, a kora od drveta protiv groznice - malarije.
Drenjine se kod nas katkada prerađuju u rakiju, a u Francuskoj i Italiji nekada su od ovog voća pravili vino. Najviše se jede u Rusiji (Grlić Lj., 1980). Zreli plodovi kad počnu sami opadati ili ubrani poslije mraza još su bolji za jelo, jer su slađi i manje opori. Treba ih sakupljati čim počnu dobivati crvenu boju. Od 100 kg sirovine može se dobiti 15 - 30 kg sjetvenog materijala (sjemena). U jednom kilogramu ima oko 4.500 sjemena, dok masa 1.000 sjemena iznosi oko 220 g.
Drvo drijena (drenovina) vrlo je tvrdo i žilavo, te se koristi u razne svrhe.
Kako ga uzgajati?
Kod nas postoje odlični uvjeti za uzgoj, posebno u ekološkoj proizvodnji, jer ova voćna vrsta ne zahtijeva primjenu pesticida, a visoke i stabilne prinose postiže i na lošijim tlima. Selekcijom i cijepljenjem na sijance dobivaju se sadnice, koje rode druge ili treće godine po sadnji. Razmak pri sadnji obično iznosi 6 x 4 m, 5 x 5 m, 5 x 4 m ili 5 x 2 m, ovisno od sustava uzgoja. Uzgaja se plantažno i u obliku grma - sadi se na razmak od 3 x 1,5 m.
Troškovi podizanja nasada obuhvaćaju cijenu sadnog materijala, pripreme zemljišta, podizanja nasada i njege u prvoj godini. Punu rodnost obično dostiže u 4. godini, kada se uložena sredstva vraćaju, piše Agroklub.
