Američki izaslanik Steve Witkoff i šef diplomacije SAD-a Marco Rubio danas će se u Parizu sastati s europskim dužnosnicima kako bi razgovarali o pokušajima zaustavljanja rata u Ukrajini. Na sastancima će sudjelovati i francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy, što susret čini najvišom razinom transatlantskog dijaloga o Ukrajini od veljače ove godine.
Prvi ozbiljniji susret nakon duže stanke
Sastanci su značajni već i samim time što se održavaju, s obzirom na to da se posljednjih mjeseci američka administracija nije previše trudila konzultirati europske saveznike oko Ukrajine.
Witkoff i Rubio susrest će se s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njegovim timom, a potom će šef američke diplomacije održati zaseban razgovor s Lammyjem, kao i s francuskim i njemačkim kolegama. U razgovore će biti uključeni i europski savjetnici za nacionalnu sigurnost.
Teme su prekid vatre i izvještaj nakon sastanka s Putinom
Američki State Department objavio je da će glavni fokus biti na mogućnostima okončanja borbi u Ukrajini. Izaslanik Witkoff prenijet će europskoj strani i pojedinosti sa svog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, održanog prošlog tjedna.
Europski diplomati poručuju da će tražiti od SAD-a snažniji pristup prema Moskvi. "Želimo da SAD malo manje koristi mrkvu, a malo više batinu," rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Trumpovi pokušaji brzog primirja zasad bez uspjeha
Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, američka se politika prema Ukrajini znatno promijenila. Dok je prethodna administracija inzistirala na čvrstom vojnom odgovoru i snažnoj koordinaciji sa saveznicima, aktualna Bijela kuća sve češće pokazuje spremnost na kompromis s Moskvom i to bez konzultacija s europskim partnerima.
Trumpovi izaslanici već mjesecima vode tihe razgovore s ruskom stranom, a nedavno su uspjeli izlobirati ukrajinsku privolu na privremeno primirje koje, međutim, Kremlj nikad nije prihvatio. Iako Kijev više ne izvodi veće protuofenzive, ruske snage i dalje svakodnevno napadaju civilne ciljeve, uključujući energetske objekte, tržnice i stambene četvrti.
U Bruxellesu i Berlinu sve se češće čuje frustracija zbog američkog ponašanja, koje mnogi opisuju kao "podilaženje Moskvi na štetu načela". Europski diplomati upozoravaju da ovakav pristup ne samo da ne vodi miru, nego ohrabruje Kremlj da nastavi ucjenjivačku taktiku i agresiju.
SAD, međutim, inzistira na tome da je "realna diplomacija" jedini put naprijed, a predsjednik Trump uvjeren je da osobnim kanalima može postići ono što saveznici kompliciraju bespotrebnom multilateralnošću. Europa pak strahuje da bi takav stav mogao produbiti podjele unutar NATO-a i oslabiti jedinstveni front prema Rusiji.
Prvi ozbiljniji susret nakon duže stanke
Sastanci su značajni već i samim time što se održavaju, s obzirom na to da se posljednjih mjeseci američka administracija nije previše trudila konzultirati europske saveznike oko Ukrajine.
Witkoff i Rubio susrest će se s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njegovim timom, a potom će šef američke diplomacije održati zaseban razgovor s Lammyjem, kao i s francuskim i njemačkim kolegama. U razgovore će biti uključeni i europski savjetnici za nacionalnu sigurnost.
Teme su prekid vatre i izvještaj nakon sastanka s Putinom
Američki State Department objavio je da će glavni fokus biti na mogućnostima okončanja borbi u Ukrajini. Izaslanik Witkoff prenijet će europskoj strani i pojedinosti sa svog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, održanog prošlog tjedna.
Europski diplomati poručuju da će tražiti od SAD-a snažniji pristup prema Moskvi. "Želimo da SAD malo manje koristi mrkvu, a malo više batinu," rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Trumpovi pokušaji brzog primirja zasad bez uspjeha
Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, američka se politika prema Ukrajini znatno promijenila. Dok je prethodna administracija inzistirala na čvrstom vojnom odgovoru i snažnoj koordinaciji sa saveznicima, aktualna Bijela kuća sve češće pokazuje spremnost na kompromis s Moskvom i to bez konzultacija s europskim partnerima.
Trumpovi izaslanici već mjesecima vode tihe razgovore s ruskom stranom, a nedavno su uspjeli izlobirati ukrajinsku privolu na privremeno primirje koje, međutim, Kremlj nikad nije prihvatio. Iako Kijev više ne izvodi veće protuofenzive, ruske snage i dalje svakodnevno napadaju civilne ciljeve, uključujući energetske objekte, tržnice i stambene četvrti.
U Bruxellesu i Berlinu sve se češće čuje frustracija zbog američkog ponašanja, koje mnogi opisuju kao "podilaženje Moskvi na štetu načela". Europski diplomati upozoravaju da ovakav pristup ne samo da ne vodi miru, nego ohrabruje Kremlj da nastavi ucjenjivačku taktiku i agresiju.
SAD, međutim, inzistira na tome da je "realna diplomacija" jedini put naprijed, a predsjednik Trump uvjeren je da osobnim kanalima može postići ono što saveznici kompliciraju bespotrebnom multilateralnošću. Europa pak strahuje da bi takav stav mogao produbiti podjele unutar NATO-a i oslabiti jedinstveni front prema Rusiji.