Meso u mesnicama, trgovinama i na tržnicama nikada nije bilo skuplje.
Tako kilogram junetine bez kosti sada košta 25 KM, a lani je ta cijena iznosila oko 20 KM, dok se prije dvije godine to meso moglo pronaći po cijeni od 14 KM.
Mljeveno meso se prije godinu moglo kupiti i za 9 KM po kilogramu, a sada je i više od 20 KM.
Pileći file po kilogramu je prije pola godine koštao 12 KM, a trenutna cijena tog mesa je 15 KM. Posebno skupa je janjetina, koja se može rijetko i pronaći i čija se cijena kreće od 25 do 30 KM po kilogramu.
Također, sve je skuplje suho ili dimljeno meso, čija se cijena kreće i do 50 KM po kilogramu, pa i više u zavisnosti od vrste mesa i trupa mesa od kojeg se spravljaju ti proizvodi.
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanske županije Amir Bulut kaže kako su cijene mesa takve zbog niza faktora. Prije svega, naglašava, naša proizvodnja je uništena.
Uvoz mesa je deset puta veći od izvoza. Samo lani je uvoz mesa iznosio više od 600 milijuna KM. Federacija BiH jeste podigla proizvodnju, ali to ni izbliza ne zadovoljava naše potrebe. Sve dok ne podignemo domaću proizvodnju situacija će biti takva, jer, nažalost, meso se većinom uvozi iz Europske unije gdje je došlo do poskupljenja, kaže Bulut za „Dnevni avaz“.
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača FBiH Admir Kahriman naglašava da je u zemljama Europske unije došlo do pada proizvodnje mesa za 30 posto, što se, kaže, odrazilo i na prostor BiH.
Došlo je i do poskupljenja mesa u Europi, a zbog pada proizvodnje manje ga ima i u prodaji i automatski se to prelilo na BiH, a i potražnja, naravno, diktira cijenu svakog proizvoda – govori Kahriman za „Avaz“.
Na tržištu je više od 70 posto uvoznog mesa, a Kahriman ističe da se domaća proizvodnja guši na sve načine.
Nijedno ministarstvo ne želi prihvati kao činjenicu to da smo kao Udruga, takoreći, potrošili zube posljednjih 10 godina pričajući da moramo raditi na sustavnom povećanju proizvodnje. Nažalost, za to nema sluha, a usprkos silnoj borbi i trudu naših farmera, mnogi gube volju da održe proizvodnju – podvlači Kahriman.
Bulut ukazuje na to da se u Federaciji BiH do 2021. godine proizvodilo približno 20.000 tovnih junadi, a prošle godine, ta brojka je, kaže, pala na 3.000.
Mislim da ćemo ove godine dostići broj od gotovo 10.000, ali to, zaista, nije ni blizu potreba. Nažalost, enorman je uvoz, a to što imamo uvjete za ekstra proizvodnju teško da išta znači kada vlasti ništa konkretno nisu uradile o tom pitanju – objašnjava Bulut.
Tako kilogram junetine bez kosti sada košta 25 KM, a lani je ta cijena iznosila oko 20 KM, dok se prije dvije godine to meso moglo pronaći po cijeni od 14 KM.
Mljeveno meso se prije godinu moglo kupiti i za 9 KM po kilogramu, a sada je i više od 20 KM.
Pileći file po kilogramu je prije pola godine koštao 12 KM, a trenutna cijena tog mesa je 15 KM. Posebno skupa je janjetina, koja se može rijetko i pronaći i čija se cijena kreće od 25 do 30 KM po kilogramu.
Također, sve je skuplje suho ili dimljeno meso, čija se cijena kreće i do 50 KM po kilogramu, pa i više u zavisnosti od vrste mesa i trupa mesa od kojeg se spravljaju ti proizvodi.
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanske županije Amir Bulut kaže kako su cijene mesa takve zbog niza faktora. Prije svega, naglašava, naša proizvodnja je uništena.
Uvoz mesa je deset puta veći od izvoza. Samo lani je uvoz mesa iznosio više od 600 milijuna KM. Federacija BiH jeste podigla proizvodnju, ali to ni izbliza ne zadovoljava naše potrebe. Sve dok ne podignemo domaću proizvodnju situacija će biti takva, jer, nažalost, meso se većinom uvozi iz Europske unije gdje je došlo do poskupljenja, kaže Bulut za „Dnevni avaz“.
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača FBiH Admir Kahriman naglašava da je u zemljama Europske unije došlo do pada proizvodnje mesa za 30 posto, što se, kaže, odrazilo i na prostor BiH.
Došlo je i do poskupljenja mesa u Europi, a zbog pada proizvodnje manje ga ima i u prodaji i automatski se to prelilo na BiH, a i potražnja, naravno, diktira cijenu svakog proizvoda – govori Kahriman za „Avaz“.
Na tržištu je više od 70 posto uvoznog mesa, a Kahriman ističe da se domaća proizvodnja guši na sve načine.
Nijedno ministarstvo ne želi prihvati kao činjenicu to da smo kao Udruga, takoreći, potrošili zube posljednjih 10 godina pričajući da moramo raditi na sustavnom povećanju proizvodnje. Nažalost, za to nema sluha, a usprkos silnoj borbi i trudu naših farmera, mnogi gube volju da održe proizvodnju – podvlači Kahriman.
Bulut ukazuje na to da se u Federaciji BiH do 2021. godine proizvodilo približno 20.000 tovnih junadi, a prošle godine, ta brojka je, kaže, pala na 3.000.
Mislim da ćemo ove godine dostići broj od gotovo 10.000, ali to, zaista, nije ni blizu potreba. Nažalost, enorman je uvoz, a to što imamo uvjete za ekstra proizvodnju teško da išta znači kada vlasti ništa konkretno nisu uradile o tom pitanju – objašnjava Bulut.
