Visoke temperature produljile su sezonu ljetne odjeće, pića na terasama, pa čak i kupanja – jer i ovog vikenda uživamo na preko 25 stupnjeva diljem zemlje.
Prema dugoročnim vremenskim prognozama DHMZ-a, čini se da još uvijek ne trebamo vaditi kapute iz ormara jer bi se natprosječne temperature trebale nastaviti i u listopadu, a čak niti studeni neće zahladiti kao nekih prijašnjih godina.
Srednja mjesečna temperatura za deveti mjesec u Hrvatskoj je nadmašila prosječnu iz razdoblja 1991. – 2020. za čak 3 do 4 °C pa se može govoriti o rujnu koji će gotovo sigurno ući u pet najtoplijih u povijesti mjerenja, ponegdje odmah iza najtoplijeg zabilježenog 2011. godine, dok je u Osijeku postavio novi temperaturni rekord, prenosi HRT.
Topla jesen
No ovaj rujan nije poseban samo po temperaturi već i po količini i distribuciji oborina. Broj kišnih dana bio je razmjerno malen, a u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, u većini dijelova Hrvatske zabilježen je manjak oborina, no u Rijeci i Zagrebu bilo je i viška.
Na mjernoj postaji Zagreb Maksimir zabilježena je druga najveća količina oborina od 2014. kada je od siječnja do rujna izmjereno 1035 mm. Ove godine radi se o 938 mm ili litara po četvornom metru.
A slično vrijeme – suho i natprosječno toplo, uvodi nas i u listopad. U prva dva tjedna 10. mjeseca mala je vjerojatnost za znatne količine oborina.
U drugoj polovici mjeseca povećava se vjerojatnost za veću količinu padalina, naročito na Jadranu.
Dugoročne prognoze, iako manje pouzdane, upućuju na to da bi i studeni mogao biti natprosječno topao, no padalina bi u Hrvatskoj moglo biti i više no što je uobičajeno.
Prognoza za zimu pak daje povećane vrijednosti za prosječnu i malo višu temperaturu zraka, no vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti tog odstupanja znatno su manje nego za jesen – dakle zima bi trebala biti sličnija prosječnoj zimi no što je jesen prosječnoj jeseni.
Količina oborina, prognozira se, mogla bi zimi biti veća od prosječne, a najbolje šanse za snijeg imamo u siječnju i veljači, dok bi i prosinac mogao biti topliji no što se neki nadaju.
Iz DHMZ-a napominju da se odstupanja, srednje temperature zraka i ukupne količine oborine odnose na posljednje klimatološko razdoblje koje je osjetno toplije od starog razdoblja od 1961. do 1990. godine, te da dugoročne prognoze gotovo uvijek sadrže neke pogreške.
Prema dugoročnim vremenskim prognozama DHMZ-a, čini se da još uvijek ne trebamo vaditi kapute iz ormara jer bi se natprosječne temperature trebale nastaviti i u listopadu, a čak niti studeni neće zahladiti kao nekih prijašnjih godina.
Srednja mjesečna temperatura za deveti mjesec u Hrvatskoj je nadmašila prosječnu iz razdoblja 1991. – 2020. za čak 3 do 4 °C pa se može govoriti o rujnu koji će gotovo sigurno ući u pet najtoplijih u povijesti mjerenja, ponegdje odmah iza najtoplijeg zabilježenog 2011. godine, dok je u Osijeku postavio novi temperaturni rekord, prenosi HRT.
Topla jesen
No ovaj rujan nije poseban samo po temperaturi već i po količini i distribuciji oborina. Broj kišnih dana bio je razmjerno malen, a u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, u većini dijelova Hrvatske zabilježen je manjak oborina, no u Rijeci i Zagrebu bilo je i viška.
Na mjernoj postaji Zagreb Maksimir zabilježena je druga najveća količina oborina od 2014. kada je od siječnja do rujna izmjereno 1035 mm. Ove godine radi se o 938 mm ili litara po četvornom metru.
A slično vrijeme – suho i natprosječno toplo, uvodi nas i u listopad. U prva dva tjedna 10. mjeseca mala je vjerojatnost za znatne količine oborina.
U drugoj polovici mjeseca povećava se vjerojatnost za veću količinu padalina, naročito na Jadranu.
Dugoročne prognoze, iako manje pouzdane, upućuju na to da bi i studeni mogao biti natprosječno topao, no padalina bi u Hrvatskoj moglo biti i više no što je uobičajeno.
Prognoza za zimu pak daje povećane vrijednosti za prosječnu i malo višu temperaturu zraka, no vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti tog odstupanja znatno su manje nego za jesen – dakle zima bi trebala biti sličnija prosječnoj zimi no što je jesen prosječnoj jeseni.
Količina oborina, prognozira se, mogla bi zimi biti veća od prosječne, a najbolje šanse za snijeg imamo u siječnju i veljači, dok bi i prosinac mogao biti topliji no što se neki nadaju.
Iz DHMZ-a napominju da se odstupanja, srednje temperature zraka i ukupne količine oborine odnose na posljednje klimatološko razdoblje koje je osjetno toplije od starog razdoblja od 1961. do 1990. godine, te da dugoročne prognoze gotovo uvijek sadrže neke pogreške.
