Ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić za portal HRT-a je komentirao današnji rekordni broj novooboljelih u Hrvatskoj. Kaže da je "za očekivati da će broj još rasti s obzirom na krivulju rasta broja zaraženih u Hrvatskoj od ljeta do danas".
"Ako pogledate pomični 7-dnevni prosjek vide se tri vala povećanja novozaraženih virusima - od 25. lipnja do 4. kolovoza (prvi porast s pikom od 80 novozaraženih), od 4. kolovoza do 13. rujna (drugi porast s vrhom 260 zaraženih) ) i sada treći vrh od 13. rujna do danas (koji sada prelazi 300 novozaraženih)", objašnjava Đikić dodajući da nam to ukazuje na potrebni oprez ali ne i na strah ili sirenje panike.
"U proljeće broj od 500 zaraženih u jednom danu bi bio velika drama, međutim danas taj broj predstavlja nešto s čime se možemo boriti jer smo već uveli neke uspješne mjere, imamo bolje metode liječenja, brza i efikasnija testiranja, stvoren je određeni kolektivni imunitet i sve to nam omogućava da možemo poslati poruke opreza, a ne panike za javnost", kaže.
Koji su razlozi takvog kontinuiranog porasta?
"Na temelju podataka znamo da su boravak u zatvorenim prostorijama i veća okupljanja najveći rizici prijenosa zaraze posebno ako se događaju bez pravilnih epidemioloških mjera. To smo već naučili iz mnogih primjera. Sjetite se samo noćnih klubova zatvorenog time koji su uzrokovali preko 20% svih zaraženih tijekom ljeta u Hrvatskoj ili neodgovorna okupljanja koje smo nedavno imali u Popovači", rekao je Đikić.
Kako se uspješno boriti protiv ove pandemije. Koje su uspješne nove mjere u zemljama EU?
"Točnost podataka, više testiranja, jasna komunikacija i odgovornost ključ su uspjeha u borbi protiv ovog virusa. Tako možemo održavati život, gospodarstvo, škole i zdravstvene ustanove sigurnim. To smo već naučili u Hrvatskoj i mnogim zemljama i trebamo se samo pridržavati tih principa", poručio je ugledni znanstvenik.
Ističe kako se u mnogim zemljama EU točno zna koje mjere se kada donose i koje su odgovornosti pojedinaca, udruga i javnih osoba ako krše mjere kojima se štite svi.
"Primjerice, ako je broj zaraženih u zemlji ili pokrajini preko 30, 50 ili 70 iznad 100.000 stanovnika ovo su mjere koje planiramo uvesti. Njemačka sada uvodi točne kriterije u bojama (Crvena, zelena zona) za putovanja među zemljama unutar EU. Tako unaprijed znamo što nas očekuje", objašnjava.
Možemo li uvesti takve mjere i u Hrvatsku?
"Svakako, nešto slično bi trebali imati i u Hrvatskoj i građani mi mogli biti mirniji. U Hrvatskoj nije uvijek jasno što točno želimo komunicirati građanima jer su poruke ambivalentne. Građani ne znaju trebaju li se pridržavati mjera ili su to samo preporuke, te tko je odgovoran? Tako potičemo one koji rade bez odgovornosti na uštrb većine koja pravilnim mjerama štiti sebe i druge. Tu posebnu odgovornost imaju političari koji trebaju biti primjer pridržavanja zadanih mjera što, nažalost, prečesto nije slučaj", rekao je Ivan Đikić za portal HRT-a.
"Ako pogledate pomični 7-dnevni prosjek vide se tri vala povećanja novozaraženih virusima - od 25. lipnja do 4. kolovoza (prvi porast s pikom od 80 novozaraženih), od 4. kolovoza do 13. rujna (drugi porast s vrhom 260 zaraženih) ) i sada treći vrh od 13. rujna do danas (koji sada prelazi 300 novozaraženih)", objašnjava Đikić dodajući da nam to ukazuje na potrebni oprez ali ne i na strah ili sirenje panike.
"U proljeće broj od 500 zaraženih u jednom danu bi bio velika drama, međutim danas taj broj predstavlja nešto s čime se možemo boriti jer smo već uveli neke uspješne mjere, imamo bolje metode liječenja, brza i efikasnija testiranja, stvoren je određeni kolektivni imunitet i sve to nam omogućava da možemo poslati poruke opreza, a ne panike za javnost", kaže.
Koji su razlozi takvog kontinuiranog porasta?
"Na temelju podataka znamo da su boravak u zatvorenim prostorijama i veća okupljanja najveći rizici prijenosa zaraze posebno ako se događaju bez pravilnih epidemioloških mjera. To smo već naučili iz mnogih primjera. Sjetite se samo noćnih klubova zatvorenog time koji su uzrokovali preko 20% svih zaraženih tijekom ljeta u Hrvatskoj ili neodgovorna okupljanja koje smo nedavno imali u Popovači", rekao je Đikić.
Kako se uspješno boriti protiv ove pandemije. Koje su uspješne nove mjere u zemljama EU?
"Točnost podataka, više testiranja, jasna komunikacija i odgovornost ključ su uspjeha u borbi protiv ovog virusa. Tako možemo održavati život, gospodarstvo, škole i zdravstvene ustanove sigurnim. To smo već naučili u Hrvatskoj i mnogim zemljama i trebamo se samo pridržavati tih principa", poručio je ugledni znanstvenik.
Ističe kako se u mnogim zemljama EU točno zna koje mjere se kada donose i koje su odgovornosti pojedinaca, udruga i javnih osoba ako krše mjere kojima se štite svi.
"Primjerice, ako je broj zaraženih u zemlji ili pokrajini preko 30, 50 ili 70 iznad 100.000 stanovnika ovo su mjere koje planiramo uvesti. Njemačka sada uvodi točne kriterije u bojama (Crvena, zelena zona) za putovanja među zemljama unutar EU. Tako unaprijed znamo što nas očekuje", objašnjava.
Možemo li uvesti takve mjere i u Hrvatsku?
"Svakako, nešto slično bi trebali imati i u Hrvatskoj i građani mi mogli biti mirniji. U Hrvatskoj nije uvijek jasno što točno želimo komunicirati građanima jer su poruke ambivalentne. Građani ne znaju trebaju li se pridržavati mjera ili su to samo preporuke, te tko je odgovoran? Tako potičemo one koji rade bez odgovornosti na uštrb većine koja pravilnim mjerama štiti sebe i druge. Tu posebnu odgovornost imaju političari koji trebaju biti primjer pridržavanja zadanih mjera što, nažalost, prečesto nije slučaj", rekao je Ivan Đikić za portal HRT-a.
