Deset osoba poginulo je u Donecku pošto su granate pogodile školu i monovolumen koji se nalazio u obližnjoj ulici na dan početka nove školske godine, usprkos prekidu vatre potpisanom između ukrajinske vlade i proruskih pobunjenika.
Deset dana nakon potpisivanja sporazuma u Minsku, kojim se predviđa uspostava tampon zone između ukrajinske vojske i sektora koji kontroliraju separatisti duž ruske granice, granata je pala na taksi monovolumen na autobusnom stajalištu pri čemu je šest osoba poginulo a jedna je ranjena, izvijestila je regionalna uprava.
U istom trenutku jedna je granata pala pet metara od škole, usmrtivši četiri i ranivši osam osoba, po istom izvoru. Više od 200 osoba nalazilo se u ustanovi.
Među poginulima nije bilo djece, premda očevici navode da su u granatiranju poginuli jedan profesor i jedan roditelj koji je doveo svoje dijete u školu, prvog dana nove školske godine.
Elitne američke postrojbe i tenkovi bit će u sljedeća dva tjedna raspoređeni u sve tri baltičke države i Poljskoj kako bi se Moskvi poslala poruka o odlučnosti NATO-a, piše Reuters.
Postrojba američke vojske "Ironhorse" s oko 700 vojnika, 20-ak borbenih tenkova M1A1 Abrams i oklopnim borbenim vozilima Bradley i Stryker jedna je od najveličanstvenijih postrojbi u američkim oružanim snagama koja je stupila na bivše sovjetsko tlo. Nekoliko baza i obučnih područja iz kojih će te potrojbe djelovati bile su izgrađene za nekadašnju sovjetsku Crvenu armiju.
Cilj je uvjeriti Moskvu da bi, za razliku od Ukrajine koja nije članica NATO-a, svako rusko miješanje u Litvu, Latviju i Estoniju značilo rat sa Sjevernoatlantskim savezom.
Sve tri zemlje su nekada bile dio SSSR-a, a analitičari su uvjereni da bi Moskva htjela tamo ponovno učvrstiti svoj utjecaj, posebice na područjima s ruskom etničkom zajednicom.
Poljska, koja je za vrijeme Hladnog rata bila pod sovjetskom čizmom, vrlo je nervozna zbog ponašanja Rusije, iako je sada članica EU-a i NATO-a. To je međutim ne sprečava da gorljivo lobira za vidljiviju i snažniju nazočnost američkih snaga na tom području.
Cilj je da ovo bude jako vidljiva demonstracija predanosti prema našim saveznicima. Možda će nam trebati više vremena za razmještanje snaga nego nekim lakšim borbenim snagama, ali nema do tenka ukoliko želite postići učinak, kazao je kapetan John Farmer, časnik zadužen za odnose s javnošću.
Stalna nazočnost američkih i drugih jedinica na Baltiku i dalje nije na stolu, djelomično zbog bojazni da bi to predstavljalo kršenje sporazuma NATO-a i Rusije iz 1997. Za sada NATO i američki partneri govore o rotaciji snaga koje bi dolazile i odlazile.
Deset dana nakon potpisivanja sporazuma u Minsku, kojim se predviđa uspostava tampon zone između ukrajinske vojske i sektora koji kontroliraju separatisti duž ruske granice, granata je pala na taksi monovolumen na autobusnom stajalištu pri čemu je šest osoba poginulo a jedna je ranjena, izvijestila je regionalna uprava.
U istom trenutku jedna je granata pala pet metara od škole, usmrtivši četiri i ranivši osam osoba, po istom izvoru. Više od 200 osoba nalazilo se u ustanovi.
Među poginulima nije bilo djece, premda očevici navode da su u granatiranju poginuli jedan profesor i jedan roditelj koji je doveo svoje dijete u školu, prvog dana nove školske godine.
Elitne američke postrojbe i tenkovi bit će u sljedeća dva tjedna raspoređeni u sve tri baltičke države i Poljskoj kako bi se Moskvi poslala poruka o odlučnosti NATO-a, piše Reuters.
Postrojba američke vojske "Ironhorse" s oko 700 vojnika, 20-ak borbenih tenkova M1A1 Abrams i oklopnim borbenim vozilima Bradley i Stryker jedna je od najveličanstvenijih postrojbi u američkim oružanim snagama koja je stupila na bivše sovjetsko tlo. Nekoliko baza i obučnih područja iz kojih će te potrojbe djelovati bile su izgrađene za nekadašnju sovjetsku Crvenu armiju.
Cilj je uvjeriti Moskvu da bi, za razliku od Ukrajine koja nije članica NATO-a, svako rusko miješanje u Litvu, Latviju i Estoniju značilo rat sa Sjevernoatlantskim savezom.
Sve tri zemlje su nekada bile dio SSSR-a, a analitičari su uvjereni da bi Moskva htjela tamo ponovno učvrstiti svoj utjecaj, posebice na područjima s ruskom etničkom zajednicom.
Poljska, koja je za vrijeme Hladnog rata bila pod sovjetskom čizmom, vrlo je nervozna zbog ponašanja Rusije, iako je sada članica EU-a i NATO-a. To je međutim ne sprečava da gorljivo lobira za vidljiviju i snažniju nazočnost američkih snaga na tom području.
Cilj je da ovo bude jako vidljiva demonstracija predanosti prema našim saveznicima. Možda će nam trebati više vremena za razmještanje snaga nego nekim lakšim borbenim snagama, ali nema do tenka ukoliko želite postići učinak, kazao je kapetan John Farmer, časnik zadužen za odnose s javnošću.
Stalna nazočnost američkih i drugih jedinica na Baltiku i dalje nije na stolu, djelomično zbog bojazni da bi to predstavljalo kršenje sporazuma NATO-a i Rusije iz 1997. Za sada NATO i američki partneri govore o rotaciji snaga koje bi dolazile i odlazile.
