Danska je u utorak obećala 13 milijuna dolara potpore nacijama u razvoju koje su iskusile gubitke uzrokovane klimatskim poremećajima i tako postala prva zemlja koja je ponudila kompenzaciju za "gubitak i štetu" klimatski najranjivijim područjima.
Danski ministar razvoja Flemming Møller Mortensen obećao je pomoć tijekom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, rekavši da će novi klimatski fondovi ići u regiju Sahel na sjeverozapadu Afrike te u druge ranjive regije.
"Vrlo sam sretan što smo dogovorili povećanje potpore za gubitke i štete uzrokovane klimatskim promjenama", priopćio je.
"Uvelike je nepošteno da najsiromašniji na svijetu najviše trpe posljedice klimatskih promjena kojima su najmanje doprinijeli."
Neka od najranjivijih područja na svijetu, poput otoka niske nadmorske visine zagovaraju da se osnuje fond za financiranje "gubitka i štete" na UN-ovim klimatskim pregovorima koji će se održati u Egiptu u studenom, prenosi Hina.
SAD, EU i druge bogate nacije koje su doprinijele povijesno najvećim emisijama stakleničkih plinova usprotivile su se stvaranju odvojenog fonda za gubitak i štetu.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u utorak je pozvao bogate zemlje da uvedu dodatno oporezivanje tvrtkama koje profitiraju od korištenja fosilnih goriva i da taj novac iskoriste kako bi pomogle zemljama pogođenim klimatskom krizom i ljudima koji se bore sa sve većim cijenama hrane i energenata.
Na klimatskom samitu COP26 u Glasgowu prošle godine, škotska čelnica Nicola Sturgeon najavila je simboličnih milijun funti kao investiciju za gubitak i štetu kako bi ohrabrila industrijske zemlje da učine isto.
Danska je ponudila u sklopu Financijskog akta 2022. da će posvetiti barem 60 posto klimatskih sredstava za pomoć zemljama u prilagodbi klimatskim promjenama.
Danski ministar razvoja Flemming Møller Mortensen obećao je pomoć tijekom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, rekavši da će novi klimatski fondovi ići u regiju Sahel na sjeverozapadu Afrike te u druge ranjive regije.
"Vrlo sam sretan što smo dogovorili povećanje potpore za gubitke i štete uzrokovane klimatskim promjenama", priopćio je.
"Uvelike je nepošteno da najsiromašniji na svijetu najviše trpe posljedice klimatskih promjena kojima su najmanje doprinijeli."
Neka od najranjivijih područja na svijetu, poput otoka niske nadmorske visine zagovaraju da se osnuje fond za financiranje "gubitka i štete" na UN-ovim klimatskim pregovorima koji će se održati u Egiptu u studenom, prenosi Hina.
SAD, EU i druge bogate nacije koje su doprinijele povijesno najvećim emisijama stakleničkih plinova usprotivile su se stvaranju odvojenog fonda za gubitak i štetu.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u utorak je pozvao bogate zemlje da uvedu dodatno oporezivanje tvrtkama koje profitiraju od korištenja fosilnih goriva i da taj novac iskoriste kako bi pomogle zemljama pogođenim klimatskom krizom i ljudima koji se bore sa sve većim cijenama hrane i energenata.
Na klimatskom samitu COP26 u Glasgowu prošle godine, škotska čelnica Nicola Sturgeon najavila je simboličnih milijun funti kao investiciju za gubitak i štetu kako bi ohrabrila industrijske zemlje da učine isto.
Danska je ponudila u sklopu Financijskog akta 2022. da će posvetiti barem 60 posto klimatskih sredstava za pomoć zemljama u prilagodbi klimatskim promjenama.
