NASA-ina letjelica New Horizons danas će proletjeti pored Plutona, a uzbuđenje koje osjećaju znanstvenici i zaljubljenici u astronomiju nije se osjećalo već četvrt stoljeća - zadnji put kada nam je jedna NASA-ina sonda po prvi puta otkrila tajne jednog od udaljenih planeta.
Tada je to bila sonda Voyager 2, koja je 25. kolovoza 1989. godine prošla najbliže Neptunu, prva i do sada jedina letjelica koja je posjetila taj planet. Tada je Neptun bio predzadnji planet u Sunčevom sustavu, a Pluton posljednji, no danas se Neptun smatra najdaljim planetom, dok je Pluton u međuvremenu ‘unazađen’ u kategoriju patuljastog planeta.
Pluton je postao prvi i najveći u nizu objekata ‘Kuiperovog pojasa’ - područja bogatog različitim patuljastim planetima, asteroidima i manjim tijelima.
Iako više nije planet, Pluton je još uvijek jedan od najzanimljivijih objekata u Sunčevom sustavu, i trenutno najdalji koji ćemo pogledati izbliza u sljedećih par dekada.
- Nakon devet i pol godina letenja, Pluto je vrijedilo čekati, rekao je glavni istražitelj misije New Horizons, Alan Stern.
Prekjučer oko 5 sati ujutro New Horizons se približio na 1.6 milijuna kilometara od Plutona. Danas oko 13:49 bit će najbliže tom planetu. Proletjet će pored njega na udaljenosti od samo 12.500 kilometara, i u dva sata preleta prikupiti toliko znanstvenih podataka da će ih na Zemlju slati narednih 16 mjeseci.
Prvo što će poslati bit će sigurno spektakularne fotografije visoke rezolucije, detaljnije i preciznije od najpoznatije fotografije Zemlje iz svemira - Plave pikule, koju je snimila posada Apolla 17 s oko 45.000 kilometara iznad Zemlje.
Zbog velike udaljenosti letjelice od kontrole leta, digitalni podaci prenose se vrlo sporo - dok je prolazila pored Jupitera, sonda je slala podatke brzinom od 38 kilobita po sekundi, no iz susjedstva Plutona podaci će pristizati tek oko kilobit po sekundi - za slanje prvih kvalitetnih fotografija bit će potrebni sati.
Fotografije su odabrane kao prioritet - zbog velikog uzbuđenja javnosti oko ovog povijesnog preleta. U mjesecima koji slijede New Horizons će poslati i detaljnu analizu površine i atmosfere Plutona, njegovog mjeseca Harona i ostala četiri prirodna satelita: Hidre, Niksa, Stiksa i Kerbera. Istražit će se i svojstva sunčevog vjetra oko Plutona, geološke pojave na Plutonu i još mnogo, mnogo toga. Znanstvenicima je teško i predvidjeti što bi uopće mogli otkriti, s obzirom da je svaki prvi prelet pored jednog planeta otkrio brojne zapanjujuće činjenice, ali i postavio pregršt novih pitanja.
Ako se ne dogodi najgore - da neki od manjih satelita koji nije uočen u dosadašnjim snimkama onesposobi ili uništi sondu - prvim fotografijama možemo se veseliti već sutra, a istinski uzbudljivim otkrićima korak po korak, u mjesecima koji dolaze.
Tada je to bila sonda Voyager 2, koja je 25. kolovoza 1989. godine prošla najbliže Neptunu, prva i do sada jedina letjelica koja je posjetila taj planet. Tada je Neptun bio predzadnji planet u Sunčevom sustavu, a Pluton posljednji, no danas se Neptun smatra najdaljim planetom, dok je Pluton u međuvremenu ‘unazađen’ u kategoriju patuljastog planeta.
Pluton je postao prvi i najveći u nizu objekata ‘Kuiperovog pojasa’ - područja bogatog različitim patuljastim planetima, asteroidima i manjim tijelima.
Iako više nije planet, Pluton je još uvijek jedan od najzanimljivijih objekata u Sunčevom sustavu, i trenutno najdalji koji ćemo pogledati izbliza u sljedećih par dekada.
- Nakon devet i pol godina letenja, Pluto je vrijedilo čekati, rekao je glavni istražitelj misije New Horizons, Alan Stern.
Prekjučer oko 5 sati ujutro New Horizons se približio na 1.6 milijuna kilometara od Plutona. Danas oko 13:49 bit će najbliže tom planetu. Proletjet će pored njega na udaljenosti od samo 12.500 kilometara, i u dva sata preleta prikupiti toliko znanstvenih podataka da će ih na Zemlju slati narednih 16 mjeseci.
Prvo što će poslati bit će sigurno spektakularne fotografije visoke rezolucije, detaljnije i preciznije od najpoznatije fotografije Zemlje iz svemira - Plave pikule, koju je snimila posada Apolla 17 s oko 45.000 kilometara iznad Zemlje.
Zbog velike udaljenosti letjelice od kontrole leta, digitalni podaci prenose se vrlo sporo - dok je prolazila pored Jupitera, sonda je slala podatke brzinom od 38 kilobita po sekundi, no iz susjedstva Plutona podaci će pristizati tek oko kilobit po sekundi - za slanje prvih kvalitetnih fotografija bit će potrebni sati.
Fotografije su odabrane kao prioritet - zbog velikog uzbuđenja javnosti oko ovog povijesnog preleta. U mjesecima koji slijede New Horizons će poslati i detaljnu analizu površine i atmosfere Plutona, njegovog mjeseca Harona i ostala četiri prirodna satelita: Hidre, Niksa, Stiksa i Kerbera. Istražit će se i svojstva sunčevog vjetra oko Plutona, geološke pojave na Plutonu i još mnogo, mnogo toga. Znanstvenicima je teško i predvidjeti što bi uopće mogli otkriti, s obzirom da je svaki prvi prelet pored jednog planeta otkrio brojne zapanjujuće činjenice, ali i postavio pregršt novih pitanja.
Ako se ne dogodi najgore - da neki od manjih satelita koji nije uočen u dosadašnjim snimkama onesposobi ili uništi sondu - prvim fotografijama možemo se veseliti već sutra, a istinski uzbudljivim otkrićima korak po korak, u mjesecima koji dolaze.
