Usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici mogla bi se poprilično odraziti na političke odnose u Bosni i Hercegovini. U kratkom razdoblju izazvala je puno reakcija, a kako smatra Dragan Čović, trenutak u kojemu je usvojena donio je puno štete.
"To se vidi iz raspoloženja svih onih koji su se na neki način osjetili povrijeđeni, izigrani, poniženi i kako hoćete u svakom drugom smislu, a uostalom mogli smo to pratiti u posljednjih 10ak dana. Osobno mislim da mi nastavljamo živjeti dalje. Genocid u Srebrenici se dogodio kad se dogodio i svi smo imali o tome neki stav. A zašto je nekome trebalo danas da opet otvara to pitanje 30 godina kasnije, to je potpuno drugo pitanje. Kako je otvoreno i radi čega institucije BiH nemaju zajednički stav o vođenju vanjske politike, to je sve pitanje za sebe", kazao je za RTV HB, Predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović.
Komentirao je i najave Milorada Dodika i drugih čelnih ljudi Republike Srpske kako će oni u idućih 30 dana ponuditi Federaciji BiH sporazum o mirnom razdruženju.
"Mislim da na toj osnovi ne funkcionira sustav i Ustav BiH i ono na čemu on počiva, a to je Daytonsko-pariški mirovni sporazum. U osnovi ja sam siguran da je upravo jedan od razloga za to Srebrenica. Da nije bilo Rezolucije o Srebrenici, bilo bi nešto drugo. Otvorena su mnoga pitanja koja nas ponovno vraćaju u vrijeme onih neriješenih unutarnjih pitanja u BiH. Nisu dovoljno zaživjela na načelima, onih laganih transformacija Ustava BiH i Aneksa 4. Mi smo to zvali puzajuće izmjene Daytona, oni koji su pokušali na takav način nešto tako dograditi, sad se praktično vidi da u tome nisu uspjeli. Mi trebamo sjesti zajedno za stol i tražiti rješenja", kazao je Čović.
Ipak, unatoč svemu, prema Čovićem riječima postoji mogućnost zajedničkog sastanka čelnika vladajućih stranaka u Mostaru i to već idući tjedan. Međutim, preduvjet za sastanak je ranije usuglašavanje o Proračunu državnih institucija.
"Nisam uopće u ambiciji ili da vjerujem da treba sazvati pa se na samom sastanku dogovarati. Prethodno bi trebalo imati dogovor. Te razgovore vodimo i unutar Federacije i s partnerima iz Republike Srpske. Svaki dan imamo neku komunikaciju, a ja ću biti sretan ako bi imali idući tjedan taj sastanak pa da omogućimo predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto da i kroz Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu ona može neke stvari pokrenuti", dodaje Čović.
Čović vjeruje kako će se saga oko imenovanja Marina Vukoje za suca Ustavnog suda konačno završiti u utorak, 28. svibnja na zakazanoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
"Iznenađenje bi bilo da ne bude izabran za mene, a za neke iznenađenje da bude izabran. Ali to je pitanje vjerodostojnosti. Kad smo krenuli u ovaj projekt zajedno, nekad "petorka" i više stranaka, danas vi to radno zovete "Trojka" i HDZ BiH unutar Federacije BiH, imaju jasan dogovor. Prethodna faza je završena nekoliko dana unazad kad smo povjerenstva definirali. Ja vjerujem da ćemo mi u jednoj dugoj sjednici, s obzirom da je ovo posljednja točka imenovanja u parlamentu, u utorak u konačnici završiti", zaključuje Čović.
Čelnik HDZ-a nada se kako će partneri u vlasti nakon nekog vremena, ipak nastaviti zajednički raditi na europskom putu BiH.
"To se vidi iz raspoloženja svih onih koji su se na neki način osjetili povrijeđeni, izigrani, poniženi i kako hoćete u svakom drugom smislu, a uostalom mogli smo to pratiti u posljednjih 10ak dana. Osobno mislim da mi nastavljamo živjeti dalje. Genocid u Srebrenici se dogodio kad se dogodio i svi smo imali o tome neki stav. A zašto je nekome trebalo danas da opet otvara to pitanje 30 godina kasnije, to je potpuno drugo pitanje. Kako je otvoreno i radi čega institucije BiH nemaju zajednički stav o vođenju vanjske politike, to je sve pitanje za sebe", kazao je za RTV HB, Predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović.
Komentirao je i najave Milorada Dodika i drugih čelnih ljudi Republike Srpske kako će oni u idućih 30 dana ponuditi Federaciji BiH sporazum o mirnom razdruženju.
"Mislim da na toj osnovi ne funkcionira sustav i Ustav BiH i ono na čemu on počiva, a to je Daytonsko-pariški mirovni sporazum. U osnovi ja sam siguran da je upravo jedan od razloga za to Srebrenica. Da nije bilo Rezolucije o Srebrenici, bilo bi nešto drugo. Otvorena su mnoga pitanja koja nas ponovno vraćaju u vrijeme onih neriješenih unutarnjih pitanja u BiH. Nisu dovoljno zaživjela na načelima, onih laganih transformacija Ustava BiH i Aneksa 4. Mi smo to zvali puzajuće izmjene Daytona, oni koji su pokušali na takav način nešto tako dograditi, sad se praktično vidi da u tome nisu uspjeli. Mi trebamo sjesti zajedno za stol i tražiti rješenja", kazao je Čović.
Ipak, unatoč svemu, prema Čovićem riječima postoji mogućnost zajedničkog sastanka čelnika vladajućih stranaka u Mostaru i to već idući tjedan. Međutim, preduvjet za sastanak je ranije usuglašavanje o Proračunu državnih institucija.
"Nisam uopće u ambiciji ili da vjerujem da treba sazvati pa se na samom sastanku dogovarati. Prethodno bi trebalo imati dogovor. Te razgovore vodimo i unutar Federacije i s partnerima iz Republike Srpske. Svaki dan imamo neku komunikaciju, a ja ću biti sretan ako bi imali idući tjedan taj sastanak pa da omogućimo predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto da i kroz Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu ona može neke stvari pokrenuti", dodaje Čović.
Čović vjeruje kako će se saga oko imenovanja Marina Vukoje za suca Ustavnog suda konačno završiti u utorak, 28. svibnja na zakazanoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
"Iznenađenje bi bilo da ne bude izabran za mene, a za neke iznenađenje da bude izabran. Ali to je pitanje vjerodostojnosti. Kad smo krenuli u ovaj projekt zajedno, nekad "petorka" i više stranaka, danas vi to radno zovete "Trojka" i HDZ BiH unutar Federacije BiH, imaju jasan dogovor. Prethodna faza je završena nekoliko dana unazad kad smo povjerenstva definirali. Ja vjerujem da ćemo mi u jednoj dugoj sjednici, s obzirom da je ovo posljednja točka imenovanja u parlamentu, u utorak u konačnici završiti", zaključuje Čović.
Čelnik HDZ-a nada se kako će partneri u vlasti nakon nekog vremena, ipak nastaviti zajednički raditi na europskom putu BiH.
