Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović upozorio je kako hrvatski narod ne može zaštiti ravnopravnost u ovako organiziranoj Federaciji BiH i najavljuje prijedloge izmjene koncepta izbornih jedinica za razne razine vlasti.
“Posljednji opći izbori vrlo jasno ukazuju kako je Izborni zakon neustavan i destruktivan i treba ga brzo mijenjati. Te izmjene moraju biti prije narednih lokalnih izbora”, poručio je u intervjuu Srni hrvatski član Predsjedništva BiH.
Čović je istaknuo kako je hrvatski narod “potpuno nestao na jednom značajnom dijelu Federacije BiH i Republike Srpske” te kako se ti migracijski procesi vežu za ratna događanja, ali i za ono što se događalo nakon Daytonskog sporazuma.
“Tražimo rješenje kako bi reorganizirali Federaciju BiH i omogućili normalno funkcioniranje. Želimo osigurati racionalnost u strukturi vlasti, kao i elemente ravnopravnosti hrvatskoga s druga dva naroda”, pojašnjava Čović.
On ukazuje kako se etnička slika potpuno promijenila u zadnjih 25 godine te kako se broj, kako hrvatskog, tako i druge strukture stanovništva, vidno izmijenio, posebno u pojedinim dijelovima BiH.
Televizijski kanal
Čović je najavio kako će se zalagati za pokretanje televizijskog kanala na hrvatskom jeziku, jer se “ravnopravnost konstitutivnog naroda ogleda u pravu na informiranje i obrazovanju na svom jeziku, kao i još puno drugih stvari koje ga definiraju kao konstitutivni narod”.
“Zalagat ćemo se da u okviru Javnog RTV sustava BiH imamo kanal na hrvatskom jeziku, što je standard demokratskog svijeta, čak i za nacionalne manjine koje tamo žive”, ističe Čović u intervjuu Srni i podsjeća kako se o tom pitanju razgovara već desetak godina.
Čović naglašava kako nijedno rješenje na putu približavanja EU ne može biti prihvaćeno ni od njega, niti od drugih članova Predsjedništva BiH, ako nisu sugledani interesi sva tri konstitutivna naroda i svih onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici tih naroda, a žive u BiH.
“Siguran sam kako će inicijativa EU, kao i izjava koju bi Predsjedništvo BiH trebalo usvojiti, odražavati duh razmišljanja predstavnika i Republike Srpske i svih drugih političkih stranaka koji su bili dio konsultacija s predstavnicima međunarodne zajednice u proteklih nekoliko mjeseci”, precizirao je Čović.
Kolindine izjave
Reagujući na oštre poruke dijela političara iz Sarajeva zbog nastupa nove predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Čović je istaknuo kako Hrvatska, kao i svi drugi supotpisnici Daytonskog sporazuma, ima obvezu analizirati i prati sve aktivnosti u BiH koje se odnose na Opći okvirni sporazum za mir.
“Hrvatska ima ustavnu obvezu da se stara o Hrvatima izvan Hrvatske, a samim tim i o Hrvatima u BiH. Kitarović je, koristeći upravo te osnove, uvela standard ponašanja koji, istinski vjerujem, ne bi trebalo nikoga iritirati”, poručio je Čović.
Prema njegovoj ocjeni, zaštita interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog, uz podršku volji legitimnih i legalnih predstavnika hrvatskog naroda, ne može se ni u kom slučaju nazvati – miješanjem u unutrnje stvari BiH.
Govoreći o formiranju vlasti na razini BiH, Čović je istaknu kako kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda, traži tri ministarska i četiri mjesta zamjenika u Vijeću ministara BiH te da je jedan od zahtjeva, potencijalno, i Ministarstvo vanjskih poslova, a u najgorem slučaju mjesto zamjenika.
“Naravno, to je naš zahtjev o kojem moramo napraviti uravnotežen dogovor s predstavnicima druga dva naroda kako bi Vijeće ministara što prije profunkcioniralo i kako bi u njemu sjedili najkvalitetniji kadrovi koje imamo”, precizirao je hrvatski član Predsjedništva BiH.
Čović smatra kako u BiH postoji različit pristup koji nije zasnovan na “principijelnosti” kada se provode istražne radnje, bez obzira radi li se o kriminalu, korupciji, ratnim zločinima ili drugim kaznenim djelima.
Slučaj Džaferović
Kada je riječ o slučaju predsjedavajućeg Zastupničkoga doma BiH Šefika Džaferovića, koji se, prema dokumentaciji koju je Tužiteljstvao BiH dostavio potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, dovodi u vezu s ratnim zločinima nad Srbima u Vozući, Čović je istaknu kako treba zagovarati jasnu primjenu zakona, kao i da je potreban jednak princip u njegovom provođenju te kako to treba biti osnova za ponašanje u ostalim sličnim slučajevima.
On smatra kako Tužiteljstvo BiH mora “krajnje profesionalno i brzo dati ključne odgovore na indicije koje su iskazane u javnosti, kako bi rasteretili Džaferovića, ali i funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti” i precizira kako “nitko nije kriv, dok se to kroz pravosudne institucije ne dokaže”.
Hrvatski član Predsjedništva BiH poručuje kako se sve nadležne institucije moraju maksimalno uozbiljiti i mobillizirati kako bi izbjegli jačanje ekstremističkih grupa i njihov utjecaj na životnu svakodnevicu, prvenstveno u BiH , ali i šire.
“Činjenica je da BiH nije imuna na aktivnosti ekstremističkih grupa. Na to upućuje broj ljudi koji su s teritorije BiH sudjelovali u ratnim dogažanjima, kao i broj nastradalih, kako u Siriji tako i u drugim kriznim područjima. Za odnose u BiH – to je ogroman broj”, zaključuje Čović u intervjuu Srni./HMS/
“Posljednji opći izbori vrlo jasno ukazuju kako je Izborni zakon neustavan i destruktivan i treba ga brzo mijenjati. Te izmjene moraju biti prije narednih lokalnih izbora”, poručio je u intervjuu Srni hrvatski član Predsjedništva BiH.
Čović je istaknuo kako je hrvatski narod “potpuno nestao na jednom značajnom dijelu Federacije BiH i Republike Srpske” te kako se ti migracijski procesi vežu za ratna događanja, ali i za ono što se događalo nakon Daytonskog sporazuma.
“Tražimo rješenje kako bi reorganizirali Federaciju BiH i omogućili normalno funkcioniranje. Želimo osigurati racionalnost u strukturi vlasti, kao i elemente ravnopravnosti hrvatskoga s druga dva naroda”, pojašnjava Čović.
On ukazuje kako se etnička slika potpuno promijenila u zadnjih 25 godine te kako se broj, kako hrvatskog, tako i druge strukture stanovništva, vidno izmijenio, posebno u pojedinim dijelovima BiH.
Televizijski kanal
Čović je najavio kako će se zalagati za pokretanje televizijskog kanala na hrvatskom jeziku, jer se “ravnopravnost konstitutivnog naroda ogleda u pravu na informiranje i obrazovanju na svom jeziku, kao i još puno drugih stvari koje ga definiraju kao konstitutivni narod”.
“Zalagat ćemo se da u okviru Javnog RTV sustava BiH imamo kanal na hrvatskom jeziku, što je standard demokratskog svijeta, čak i za nacionalne manjine koje tamo žive”, ističe Čović u intervjuu Srni i podsjeća kako se o tom pitanju razgovara već desetak godina.
Čović naglašava kako nijedno rješenje na putu približavanja EU ne može biti prihvaćeno ni od njega, niti od drugih članova Predsjedništva BiH, ako nisu sugledani interesi sva tri konstitutivna naroda i svih onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici tih naroda, a žive u BiH.
“Siguran sam kako će inicijativa EU, kao i izjava koju bi Predsjedništvo BiH trebalo usvojiti, odražavati duh razmišljanja predstavnika i Republike Srpske i svih drugih političkih stranaka koji su bili dio konsultacija s predstavnicima međunarodne zajednice u proteklih nekoliko mjeseci”, precizirao je Čović.
Kolindine izjave
Reagujući na oštre poruke dijela političara iz Sarajeva zbog nastupa nove predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Čović je istaknuo kako Hrvatska, kao i svi drugi supotpisnici Daytonskog sporazuma, ima obvezu analizirati i prati sve aktivnosti u BiH koje se odnose na Opći okvirni sporazum za mir.
“Hrvatska ima ustavnu obvezu da se stara o Hrvatima izvan Hrvatske, a samim tim i o Hrvatima u BiH. Kitarović je, koristeći upravo te osnove, uvela standard ponašanja koji, istinski vjerujem, ne bi trebalo nikoga iritirati”, poručio je Čović.
Prema njegovoj ocjeni, zaštita interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog, uz podršku volji legitimnih i legalnih predstavnika hrvatskog naroda, ne može se ni u kom slučaju nazvati – miješanjem u unutrnje stvari BiH.
Govoreći o formiranju vlasti na razini BiH, Čović je istaknu kako kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda, traži tri ministarska i četiri mjesta zamjenika u Vijeću ministara BiH te da je jedan od zahtjeva, potencijalno, i Ministarstvo vanjskih poslova, a u najgorem slučaju mjesto zamjenika.
“Naravno, to je naš zahtjev o kojem moramo napraviti uravnotežen dogovor s predstavnicima druga dva naroda kako bi Vijeće ministara što prije profunkcioniralo i kako bi u njemu sjedili najkvalitetniji kadrovi koje imamo”, precizirao je hrvatski član Predsjedništva BiH.
Čović smatra kako u BiH postoji različit pristup koji nije zasnovan na “principijelnosti” kada se provode istražne radnje, bez obzira radi li se o kriminalu, korupciji, ratnim zločinima ili drugim kaznenim djelima.
Slučaj Džaferović
Kada je riječ o slučaju predsjedavajućeg Zastupničkoga doma BiH Šefika Džaferovića, koji se, prema dokumentaciji koju je Tužiteljstvao BiH dostavio potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, dovodi u vezu s ratnim zločinima nad Srbima u Vozući, Čović je istaknu kako treba zagovarati jasnu primjenu zakona, kao i da je potreban jednak princip u njegovom provođenju te kako to treba biti osnova za ponašanje u ostalim sličnim slučajevima.
On smatra kako Tužiteljstvo BiH mora “krajnje profesionalno i brzo dati ključne odgovore na indicije koje su iskazane u javnosti, kako bi rasteretili Džaferovića, ali i funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti” i precizira kako “nitko nije kriv, dok se to kroz pravosudne institucije ne dokaže”.
Hrvatski član Predsjedništva BiH poručuje kako se sve nadležne institucije moraju maksimalno uozbiljiti i mobillizirati kako bi izbjegli jačanje ekstremističkih grupa i njihov utjecaj na životnu svakodnevicu, prvenstveno u BiH , ali i šire.
“Činjenica je da BiH nije imuna na aktivnosti ekstremističkih grupa. Na to upućuje broj ljudi koji su s teritorije BiH sudjelovali u ratnim dogažanjima, kao i broj nastradalih, kako u Siriji tako i u drugim kriznim područjima. Za odnose u BiH – to je ogroman broj”, zaključuje Čović u intervjuu Srni./HMS/
