Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović susreo se s nadbiskupom Vrhbosanske nadbiskupije, kardinalom Vinkom Puljićem.
S posebnim naglaskom se razgovaralo o položaju Hrvata-katolika u Bosni i Hercegovini, kako na pastoralno-vjerskom tako i na političkom planu.
Dr. Čović je informirao Kardinala o političkim aktivnostima na unapređenju pozicije Hrvata u BiH, a kardinal Puljić je govorio o informacijama vezanim za stanje katolika u BiH, kojima raspolaže Crkva.
Sudionici su se složili da je, ukupno gledajući, položaj Hrvata-katolika izuzetno loš u institucionalno-političkom i društvenom smislu.
''Nedovoljna razina ustavne, pravne i političke sigurnosti produbljuje neravnopravnost i na svim drugim poljima, poglavito u pogledu uključenosti i pristupa vitalnim društvenim procesima. Sve to ukazuje na rastuću potrebu jačanja zajedništva između Hrvata-katolika, kao i suradnje između svih vjerskih, društvenih, političkih i intelektualnih sastavnica.
U tom smislu posebice je naglašena pozitivna uloga Hrvatskog narodnog sabora, kao institucije koja sve više dobiva na značaju u ukupnom društveno-političkom životu BiH i koja predstavlja sveobuhvatan i vjerodostojan izraz potreba i interesa hrvatskog naroda u BiH. Pri tome osobito ohrabruje proces političkog profiliranja Hrvatskog narodnog sabora kao institucije koja artikulira i štiti nacionalne interese hrvatskog naroda u BiH, koji, temeljem ustavne odredbe o konstitutivnosti, polaže neotuđivo pravo na vlastiti subjektivitet, suverenost, sudjelovanje i ravnopravno odlučivanje'', priopćeno je iz Predsjedništva.
Sa žaljenjem je konstatirano kako država BiH ni gotovo dvadeset dvije godine nakon rata nije u stanju podjednako zaštititi sve svoje konstitutivne narode. Stoga je sasvim jasno da su u BiH nužne promjene koje promiču pravičan ustroj, institucionalnu arhitekturu i odnose temeljene na jednakosti građana i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Narod koji nema adekvatne zaštitne mehanizme na raspolaganju, niti mogućnost njegovati vlastite društvene, političke, kulturne pa i religijske posebnosti, ostavljen je na milost i nemilost zlonamjernicima koji se u svom djelovanju rukovode zakonitostima političke sile i moći, a oni su po svojoj naravi krajnje nepravedni i protivni općim moralnim i ljudskim vrijednostima.
Država koja počiva na nepravdi, čiji zakoni i institucije guše i sankcioniraju kreativne i krajnje dobronamjerne kapacitete jednog od svojih konstitutivnih naroda, tendenciozno ga isključujući iz procesa odlučivanja i gurajući ga na marginu događanja, u opreci je s europskim aspiracijama i demokratskim standardima koje baštini EU.
Stoga su neodložno nužne institucionalno-zakonske korekcije koje će jednom za svagda isključiti mogućnost da netko drugi odlučuje u ime Hrvata.
To znači da se zakonski moraju onemogućiti manipulacije u procesu izbora političkih predstavnika Hrvata, a potom i u procesu formiranja vlasti na svim razinama. Načelo legitimnog predstavljanja se izričito u kontinuitetu spominje u rezolucijama Europskog parlamenta i sasvim je jasno da je problem prepoznat onakav kakav jeste.
Poštovanje tog načela je nužan preduvjet kako bi se Hrvatima omogućilo da na ravnopravnim temeljima daju svoj puni doprinos izgradnji suverene i demokratske BiH, njezinih institucija i društva u kojem će svi njezini žitelji uživati jednaka prava i mogućnosti, navedeno je iz Predsjedništva.
U BiH je godinama na djelu privid stabilnosti političkog sustava koji se održava na račun političke, a potom i svake druge obespravljenosti Hrvata, što je u godinama nakon rata sve više dobivalo na intenzitetu. Krajnje je vrijeme da se zaustave štetne tendencije koje su istinska prijetnja za budućnost BiH, njezin mir i održivost.
Takvo nepravedno stanje je dugoročno neodrživo, a za njegovu promjenu uz zajedništvo Hrvata potrebna je i dobra volja odgovornih unutar druga dva naroda. Sugovornici stoga pozivaju sve relevantne aktere u zemlji na dobronamjerno i pro-aktivno uključenje u rješavanje ove problematike, kako bi se konačno osigurali preduvjeti za izgradnju uspješnije i bolje BiH, zaključeno je u priopćenju iz Predsjedništva BiH.
S posebnim naglaskom se razgovaralo o položaju Hrvata-katolika u Bosni i Hercegovini, kako na pastoralno-vjerskom tako i na političkom planu.
Dr. Čović je informirao Kardinala o političkim aktivnostima na unapređenju pozicije Hrvata u BiH, a kardinal Puljić je govorio o informacijama vezanim za stanje katolika u BiH, kojima raspolaže Crkva.
Sudionici su se složili da je, ukupno gledajući, položaj Hrvata-katolika izuzetno loš u institucionalno-političkom i društvenom smislu.
''Nedovoljna razina ustavne, pravne i političke sigurnosti produbljuje neravnopravnost i na svim drugim poljima, poglavito u pogledu uključenosti i pristupa vitalnim društvenim procesima. Sve to ukazuje na rastuću potrebu jačanja zajedništva između Hrvata-katolika, kao i suradnje između svih vjerskih, društvenih, političkih i intelektualnih sastavnica.
U tom smislu posebice je naglašena pozitivna uloga Hrvatskog narodnog sabora, kao institucije koja sve više dobiva na značaju u ukupnom društveno-političkom životu BiH i koja predstavlja sveobuhvatan i vjerodostojan izraz potreba i interesa hrvatskog naroda u BiH. Pri tome osobito ohrabruje proces političkog profiliranja Hrvatskog narodnog sabora kao institucije koja artikulira i štiti nacionalne interese hrvatskog naroda u BiH, koji, temeljem ustavne odredbe o konstitutivnosti, polaže neotuđivo pravo na vlastiti subjektivitet, suverenost, sudjelovanje i ravnopravno odlučivanje'', priopćeno je iz Predsjedništva.
Sa žaljenjem je konstatirano kako država BiH ni gotovo dvadeset dvije godine nakon rata nije u stanju podjednako zaštititi sve svoje konstitutivne narode. Stoga je sasvim jasno da su u BiH nužne promjene koje promiču pravičan ustroj, institucionalnu arhitekturu i odnose temeljene na jednakosti građana i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Narod koji nema adekvatne zaštitne mehanizme na raspolaganju, niti mogućnost njegovati vlastite društvene, političke, kulturne pa i religijske posebnosti, ostavljen je na milost i nemilost zlonamjernicima koji se u svom djelovanju rukovode zakonitostima političke sile i moći, a oni su po svojoj naravi krajnje nepravedni i protivni općim moralnim i ljudskim vrijednostima.
Država koja počiva na nepravdi, čiji zakoni i institucije guše i sankcioniraju kreativne i krajnje dobronamjerne kapacitete jednog od svojih konstitutivnih naroda, tendenciozno ga isključujući iz procesa odlučivanja i gurajući ga na marginu događanja, u opreci je s europskim aspiracijama i demokratskim standardima koje baštini EU.
Stoga su neodložno nužne institucionalno-zakonske korekcije koje će jednom za svagda isključiti mogućnost da netko drugi odlučuje u ime Hrvata.
To znači da se zakonski moraju onemogućiti manipulacije u procesu izbora političkih predstavnika Hrvata, a potom i u procesu formiranja vlasti na svim razinama. Načelo legitimnog predstavljanja se izričito u kontinuitetu spominje u rezolucijama Europskog parlamenta i sasvim je jasno da je problem prepoznat onakav kakav jeste.
Poštovanje tog načela je nužan preduvjet kako bi se Hrvatima omogućilo da na ravnopravnim temeljima daju svoj puni doprinos izgradnji suverene i demokratske BiH, njezinih institucija i društva u kojem će svi njezini žitelji uživati jednaka prava i mogućnosti, navedeno je iz Predsjedništva.
U BiH je godinama na djelu privid stabilnosti političkog sustava koji se održava na račun političke, a potom i svake druge obespravljenosti Hrvata, što je u godinama nakon rata sve više dobivalo na intenzitetu. Krajnje je vrijeme da se zaustave štetne tendencije koje su istinska prijetnja za budućnost BiH, njezin mir i održivost.
Takvo nepravedno stanje je dugoročno neodrživo, a za njegovu promjenu uz zajedništvo Hrvata potrebna je i dobra volja odgovornih unutar druga dva naroda. Sugovornici stoga pozivaju sve relevantne aktere u zemlji na dobronamjerno i pro-aktivno uključenje u rješavanje ove problematike, kako bi se konačno osigurali preduvjeti za izgradnju uspješnije i bolje BiH, zaključeno je u priopćenju iz Predsjedništva BiH.
