Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da europski put te zemlje nije izgubljen te je najavio razgovore s bošnjačkim i srpskim političkim strankama unatoč teškim blokadama i krizi u zemlji koja je produbljena presudom i razrješenjem predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
"Ni slučajno (europski put) nije izgubljen. Mi ćemo učiniti sa svoje strane sve da pokažemo praktično da smo u stanju usvojiti dva europska zakona, imenovati pregovarača te usvojiti Plan rasta koji je u biti dogovoren", rekao je Čović na upit hoće li se stanje krize i blokada u zemlji nastaviti do izbora 2026. godine.
Dodao je da se otvaranje pregovora s EU i usuglašavanja Reformske agende koja je ključna za dobivanje financijskih sredstava iz Plana rasta blokira "zbog političkih hirova i drugih neriješenih političkih pitanja". Nakon prvostupanjske presude čelniku Republike Srpske Dodiku u veljači ove godine svi procesi vlasti u BiH su u zastoju, uključujući i europsku perspektivu zemlje kao i ispunjavanje uvjeta za dobivanje financijske potpore Europske unije.
Dva ključna zakona o sudu BiH
Da bi BiH formalno započela pregovore s EU, vlasti BiH moraju donijeti dva zakona o sudu BiH te visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, kao i imenovati glavnoga pregovarača. Prošloga tjedna sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj se trebalo razgovarati oko Popisa reformi za korištenje novca iz Plana rasta nije održana nedugo nakon što je vlada Slovenije uvela sankcije Miloradu Dodiku.
Dodatno, bošnjačke političke stranke inzistiraju na izbacivanju Dodikova SNSD-a iz saziva državnog Vijeća ministara. To se pak ne može dogoditi zbog toga što ova stranka može spriječiti proceduru smjene u gornjem nacionalno koncipiranome Domu naroda Parlamenta BiH.
Čović je potvrdio kako je već razgovarao s vodstvima dvije probošnjačke stranke SDP-a BiH i stranke Narod i pravda, a najavio je razgovore i s drugim bošnjačkim i srpskim strankama kako bi se ipak postigao dogovor o deblokadi europskog puta. Dodao je da zajedno s time inzistiraju i na izmjeni Izbornoga zakona kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata.
"To je paket za koji sam duboko bio uvjeren da ga možemo završiti ovom dinamikom. Sada ćemo pokušati to isto uraditi do kraja godine", rekao je Čović. U četiri navrata glasovima bošnjačkih birača za hrvatskoga člana Predsjedništva biran je Željko Komšić, čemu se protive sve stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora. One inzistiraju na izmjeni Izbornoga zakona kako bi se prestalo s tom praksom te Hrvatima zajamčila mogućnost biranja legitimnih političkih predstavnika.
"Ni slučajno (europski put) nije izgubljen. Mi ćemo učiniti sa svoje strane sve da pokažemo praktično da smo u stanju usvojiti dva europska zakona, imenovati pregovarača te usvojiti Plan rasta koji je u biti dogovoren", rekao je Čović na upit hoće li se stanje krize i blokada u zemlji nastaviti do izbora 2026. godine.
Dodao je da se otvaranje pregovora s EU i usuglašavanja Reformske agende koja je ključna za dobivanje financijskih sredstava iz Plana rasta blokira "zbog političkih hirova i drugih neriješenih političkih pitanja". Nakon prvostupanjske presude čelniku Republike Srpske Dodiku u veljači ove godine svi procesi vlasti u BiH su u zastoju, uključujući i europsku perspektivu zemlje kao i ispunjavanje uvjeta za dobivanje financijske potpore Europske unije.
Dva ključna zakona o sudu BiH
Da bi BiH formalno započela pregovore s EU, vlasti BiH moraju donijeti dva zakona o sudu BiH te visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, kao i imenovati glavnoga pregovarača. Prošloga tjedna sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj se trebalo razgovarati oko Popisa reformi za korištenje novca iz Plana rasta nije održana nedugo nakon što je vlada Slovenije uvela sankcije Miloradu Dodiku.
Dodatno, bošnjačke političke stranke inzistiraju na izbacivanju Dodikova SNSD-a iz saziva državnog Vijeća ministara. To se pak ne može dogoditi zbog toga što ova stranka može spriječiti proceduru smjene u gornjem nacionalno koncipiranome Domu naroda Parlamenta BiH.
Čović je potvrdio kako je već razgovarao s vodstvima dvije probošnjačke stranke SDP-a BiH i stranke Narod i pravda, a najavio je razgovore i s drugim bošnjačkim i srpskim strankama kako bi se ipak postigao dogovor o deblokadi europskog puta. Dodao je da zajedno s time inzistiraju i na izmjeni Izbornoga zakona kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata.
"To je paket za koji sam duboko bio uvjeren da ga možemo završiti ovom dinamikom. Sada ćemo pokušati to isto uraditi do kraja godine", rekao je Čović. U četiri navrata glasovima bošnjačkih birača za hrvatskoga člana Predsjedništva biran je Željko Komšić, čemu se protive sve stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora. One inzistiraju na izmjeni Izbornoga zakona kako bi se prestalo s tom praksom te Hrvatima zajamčila mogućnost biranja legitimnih političkih predstavnika.
