Cijene nafte na svjetskom tržištu prošloga su tjedna porasle više od 10 posto, što je njihov najveći tjedni skok u više od godinu dana jer je zbog uragana Ida zatvoren veliki dio proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu.
Cijena barela na londonskoj burzi skočila je prošloga tjedna 11,5 posto, na 72,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,3 posto, na 68,75 dolara.
Najveći tjedni skok cijena od lipnja prošle godine, čime su nadoknađeni svi gubici od prethodnoga tjedna, kada su cijene pale oko 9 posto, ponajviše je posljedica zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zaljevu zbog opasnosti od uragana Ida.
Naftne kompanije počele su u četvrtak evakuirati radnike s platformi, a u petak je bilo ugašeno već 59 posto proizvodnje u Meksičkom zaljevu, javlja Hina.
U zaljevu se proizvodi 17 posto američke sirove nafte i 5 posto prirodnog plina, a uz obalu je smješteno više od 45 posto ukupnih američkih rafinerijskih kapaciteta.
"Trgovci energentima podižu cijene nafte, predviđajući poremećaje u proizvodnji u Meksičkom zaljevu, ali i zbog sve raširenijih očekivanja da bi se OPEC+ mogao oduprijeti zahtjevima za povećanjem proizvodnje, s obzirom na utjecaj delta soja na potražnju za sirovom naftom u posljednje vrijeme", tumači Edward Moya iz OANDA-e.
Washington je nedavno pozvao Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike predvođene Rusijom da povećaju proizvodnju kako oporavak svjetskog gospodarstva od koronakrize ne bi došao pod znak pitanja.
OPEC+ trebao bi se sastati 1. rujna i razgovarati o proizvodnoj politici.
Podršku cijenama pružio je prošloga tjedna i pad vrijednosti dolara prema košarici valuta jer to znači da je nafta jeftinija za imatelje ostalih važnijih svjetskih valuta.
Tjedan dana prije cijene su nafte oštro pale jer se sve više država u svijetu suočava s rastom broja novozaraženih covidom-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.
Zbog toga se trgovci plaše slabljenja potražnje za gorivom, nakon što je cijelog ljeta rasla.
S druge strane, proizvodnja u SAD-u raste. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je u kolovozu broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za njih 25, na ukupno 410, što je najveći rast tog broja od siječnja.
Cijena barela na londonskoj burzi skočila je prošloga tjedna 11,5 posto, na 72,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 10,3 posto, na 68,75 dolara.
Najveći tjedni skok cijena od lipnja prošle godine, čime su nadoknađeni svi gubici od prethodnoga tjedna, kada su cijene pale oko 9 posto, ponajviše je posljedica zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zaljevu zbog opasnosti od uragana Ida.
Naftne kompanije počele su u četvrtak evakuirati radnike s platformi, a u petak je bilo ugašeno već 59 posto proizvodnje u Meksičkom zaljevu, javlja Hina.
U zaljevu se proizvodi 17 posto američke sirove nafte i 5 posto prirodnog plina, a uz obalu je smješteno više od 45 posto ukupnih američkih rafinerijskih kapaciteta.
"Trgovci energentima podižu cijene nafte, predviđajući poremećaje u proizvodnji u Meksičkom zaljevu, ali i zbog sve raširenijih očekivanja da bi se OPEC+ mogao oduprijeti zahtjevima za povećanjem proizvodnje, s obzirom na utjecaj delta soja na potražnju za sirovom naftom u posljednje vrijeme", tumači Edward Moya iz OANDA-e.
Washington je nedavno pozvao Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznike predvođene Rusijom da povećaju proizvodnju kako oporavak svjetskog gospodarstva od koronakrize ne bi došao pod znak pitanja.
OPEC+ trebao bi se sastati 1. rujna i razgovarati o proizvodnoj politici.
Podršku cijenama pružio je prošloga tjedna i pad vrijednosti dolara prema košarici valuta jer to znači da je nafta jeftinija za imatelje ostalih važnijih svjetskih valuta.
Tjedan dana prije cijene su nafte oštro pale jer se sve više država u svijetu suočava s rastom broja novozaraženih covidom-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.
Zbog toga se trgovci plaše slabljenja potražnje za gorivom, nakon što je cijelog ljeta rasla.
S druge strane, proizvodnja u SAD-u raste. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je u kolovozu broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za njih 25, na ukupno 410, što je najveći rast tog broja od siječnja.
