Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, nakon tri tjedna rasta, što je posljedica rasta proizvodnje i zaliha "crnog zlata" u SAD-u te strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,7 posto, na 61,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,2 posto, na 53,70 dolara.
Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prva tri tjedna ove godine cijene su nafte nadoknadile veći dio tog gubitka. No, prošloga su tjedna pale.
Previranja u Venezueli podržavaju cijene
Podršku cijenama od početka godine pruža dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.
Cijene nafte podržava i mogućnost pada izvoza iz Venezuele, nakon što je SAD nagovijestio da bi mogao uvesti sankcije na venezuelanski izvoz nafte zbog tamošnjih političkih previranja.
Venezuela se našla u fokusu nakon što se čelnik oporbe Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom, a Washington ga priznao. Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro reagirao je raskidom diplomatskih odnosa s Washingtonom.
U RBC Europe procjenjuju da bi se u slučaju američkih sankcija Venezueli ponuda nafte iz tog značajnog svjetskog proizvođača mogla znatno smanjiti.
"Venezuelanska proizvodnja smanjit će se u ovoj godini za dodatnih 300.000 do 500.000 barela dnevno, a kaznene mjere SAD-a mogle bi tom smanjenju dodati još nekoliko stotina tisuća barela", drže u RBC Europe.
Unatoč tome, ponuda na svjetskim tržištima i dalje bi bila dovoljna, zahvaljujući rastu američke proizvodnje.
Rekordna proizvodnja nafte u SAD-u
Nedavno je objavljeno da je proizvodnja sirove nafte u SAD-u dosegnula rekordnih 11,9 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.
Od siječnja prošle godine proizvodnja u SAD-u skočila je za 2,4 milijuna barela dnevno, što na tržištima izaziva strah zbog moguće prekomjerne ponude.
„Rekordna američka proizvodnja vjerojatno bi nadoknadila kratkoročni poremećaj opskrbe iz Venezuele zbog mogućih američkih sankcija”, ističu u britanskoj banci Barclays.
A proizvodnja bi uskoro mogla dodatno porasti. Na to ukazuje podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan prvi put u ovoj godini, i to za 10 postrojenja, na ukupno 862.
A zbog veće proizvodnje, rastu i američke zalihe, pa su novi podaci pokazali da su prošloga tjedna porasle za čak osam milijuna barela.
Osim toga, ulagači se plaše da bi usporavanje rasta globalnog gospodarstva moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Prošloga je tjedna objavljeno da je rast kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, lani skliznuo na 6,6 posto, najnižu razinu u posljednjih 28 godina.
Uz to, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je po drugi put u tri mjeseca procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini, s prethodnih 3,7 na 3,5 posto.
"Iako trenutna situacija s Venezuelom podupire cijene nafte, tržište pokazuje nesigurnost kada su u pitanju izgledi za globalno gospodarstvo", ističe Harry Tchilinguirian iz BNP Paribasa.
U slučaju izraženijeg usporavanja rasta, posustat će i potražnja za naftom, strahuju trgovci.
Ako se SAD i Kina ne dogovore,...
Prema Reutersovoj anketi, u kojoj sudjeluju stotine ekonomista iz cijelog svijeta, gospodarske aktivnosti širom svijeta usporavaju, a taj će se trend pojačati u slučaju eskalacije trgovinskog rata SAD-a i Kine.
Ovoga tjedna održat će se novi krug pregovora između Washingtona i Pekinga. I dok je predsjednik SAD-a Donald Trump optimističan, njegovi savjetnici poručuju da je dogovor moguć, ali da su dvije strane po mnogim pitanjima i dalje znatno udaljene.
Pregovori traju od kada su u prosincu Washington i Peking dogovorili primirje u idućih 90 dana, nakon što su lani jedan drugom nametnuli carine na uvoz proizvoda vrijednih stotine milijardi dolara.
Zamjenik kineskog premijera Liu He boravit će u Washington 30. i 31. siječnja, kada će se nastaviti pregovori između dvije zemlje na višoj razini od one u pregovorima početkom ove godine.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,7 posto, na 61,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,2 posto, na 53,70 dolara.
Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prva tri tjedna ove godine cijene su nafte nadoknadile veći dio tog gubitka. No, prošloga su tjedna pale.
Previranja u Venezueli podržavaju cijene
Podršku cijenama od početka godine pruža dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.
Cijene nafte podržava i mogućnost pada izvoza iz Venezuele, nakon što je SAD nagovijestio da bi mogao uvesti sankcije na venezuelanski izvoz nafte zbog tamošnjih političkih previranja.
Venezuela se našla u fokusu nakon što se čelnik oporbe Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom, a Washington ga priznao. Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro reagirao je raskidom diplomatskih odnosa s Washingtonom.
U RBC Europe procjenjuju da bi se u slučaju američkih sankcija Venezueli ponuda nafte iz tog značajnog svjetskog proizvođača mogla znatno smanjiti.
"Venezuelanska proizvodnja smanjit će se u ovoj godini za dodatnih 300.000 do 500.000 barela dnevno, a kaznene mjere SAD-a mogle bi tom smanjenju dodati još nekoliko stotina tisuća barela", drže u RBC Europe.
Unatoč tome, ponuda na svjetskim tržištima i dalje bi bila dovoljna, zahvaljujući rastu američke proizvodnje.
Rekordna proizvodnja nafte u SAD-u
Nedavno je objavljeno da je proizvodnja sirove nafte u SAD-u dosegnula rekordnih 11,9 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.
Od siječnja prošle godine proizvodnja u SAD-u skočila je za 2,4 milijuna barela dnevno, što na tržištima izaziva strah zbog moguće prekomjerne ponude.
„Rekordna američka proizvodnja vjerojatno bi nadoknadila kratkoročni poremećaj opskrbe iz Venezuele zbog mogućih američkih sankcija”, ističu u britanskoj banci Barclays.
A proizvodnja bi uskoro mogla dodatno porasti. Na to ukazuje podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan prvi put u ovoj godini, i to za 10 postrojenja, na ukupno 862.
A zbog veće proizvodnje, rastu i američke zalihe, pa su novi podaci pokazali da su prošloga tjedna porasle za čak osam milijuna barela.
Osim toga, ulagači se plaše da bi usporavanje rasta globalnog gospodarstva moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Prošloga je tjedna objavljeno da je rast kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, lani skliznuo na 6,6 posto, najnižu razinu u posljednjih 28 godina.
Uz to, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je po drugi put u tri mjeseca procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini, s prethodnih 3,7 na 3,5 posto.
"Iako trenutna situacija s Venezuelom podupire cijene nafte, tržište pokazuje nesigurnost kada su u pitanju izgledi za globalno gospodarstvo", ističe Harry Tchilinguirian iz BNP Paribasa.
U slučaju izraženijeg usporavanja rasta, posustat će i potražnja za naftom, strahuju trgovci.
Ako se SAD i Kina ne dogovore,...
Prema Reutersovoj anketi, u kojoj sudjeluju stotine ekonomista iz cijelog svijeta, gospodarske aktivnosti širom svijeta usporavaju, a taj će se trend pojačati u slučaju eskalacije trgovinskog rata SAD-a i Kine.
Ovoga tjedna održat će se novi krug pregovora između Washingtona i Pekinga. I dok je predsjednik SAD-a Donald Trump optimističan, njegovi savjetnici poručuju da je dogovor moguć, ali da su dvije strane po mnogim pitanjima i dalje znatno udaljene.
Pregovori traju od kada su u prosincu Washington i Peking dogovorili primirje u idućih 90 dana, nakon što su lani jedan drugom nametnuli carine na uvoz proizvoda vrijednih stotine milijardi dolara.
Zamjenik kineskog premijera Liu He boravit će u Washington 30. i 31. siječnja, kada će se nastaviti pregovori između dvije zemlje na višoj razini od one u pregovorima početkom ove godine.
