Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna porasle, treći tjedan zaredom, nakon naznaka da se proizvodnja u SAD-u i zemljama koje nisu članice OPEC-a počinje smanjivati.
Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 40,39 dolara, što je 4 posto više nego tjedan dana prije.
Na američkom je tržištu, pak, barel prošloga tjedna poskupio 7 posto, na 38,69 dolara.
Tako je nastavljen oporavak cijena 'crnog zlata' nakon što su u veljači pale na najniže razine u 12 godina, na otprilike 26 dolara. Od tada su skočile više od 45 posto.
Prošlotjedni rast cijena 'crnog zlata' ponajviše se zahvaljuje optimističnoj poruci Međunarodne agencije za energiju (IEA) da je možda dotaknuto cjenovno dno i da niske cijene počinju utjecati na proizvodnju u SAD-u i zemljama izvan Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).
"Postoje jasne naznake da tržišne sile počinju djelovati i da proizvođači s višim troškovima smanjuju proizvodnju", objavila je u petak IEA u mjesečnom izvješću.
U toj agenciji sada procjenjuju da bi se proizvodnja u zemljama izvan OPEC mogla ove godine smanjiti za 750.000 barela dnevno, u odnosu na dosad procijenjenih 600.000 barela dnevno. Također napominju da je postupna obnova iranskog izvoza nakon ukidanja sankcija sporija nego što se očekivalo i ne pritišće znatnije naftno tržište.
Oporavak cijena zahvaljuje se i nadi da će neki od najvećih svjetskih proizvođača 'crnog zlata' zamrznuti proizvodnju na razinama od siječnja, kao i izvješću tvrtke Baker Hughes da je u SAD-u već 12. tjedan zaredom smanjen broj bušotina - za njih šest, na 386, najnižu razinu od kraja 2009. godine. Prije godinu dana u SAD-u je bilo 480 bušotina.
Zbog svega toga, ulagači se nadaju da su cijene nafte dosegnule dno, kada su u veljači zaronile na najniže razine u 12 godina, i da bi se mogle stabilizirati oko razine od 40 dolara, pa možda i dodatno porasti.
No, ima i drugačijih mišljenja, pa tako analitičari Goldman Sachsa smatraju da bi cijene nafte idućih tjedana mogle pasti jer, unatoč smanjenju proizvodnje u SAD-u, zalihe nafte iz tjedna u tjedan dosežu rekordne razine.
Ta investicijska banka poručuje i da bi cijene 'crnog zlata' trebale ostati niske određeno vrijeme kako bi se osiguralo smanjenje ponude. Pritom su analitičari te banke smanjili procjenu prosječne cijene barela na londonskom tržištu u ovoj godini sa 45 na 39 dolara.
"Čini se da sada u raspravi imamo dvije strane. Goldman Sachs, koji očekuje pad cijena, i IEA-u, koja očekuje njihov oporavak", kaže David Thompson, broker u tvrtki za trgovanje sirovinama Powerhouse.
Cijene nafte strmoglavile su se od sredine 2014. godine s više od 100 na manje od 40 dolara po barelu, jer je proizvodnja znatno veća od potražnje, koja slabi jer se usporava rast globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.
Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 40,39 dolara, što je 4 posto više nego tjedan dana prije.
Na američkom je tržištu, pak, barel prošloga tjedna poskupio 7 posto, na 38,69 dolara.
Tako je nastavljen oporavak cijena 'crnog zlata' nakon što su u veljači pale na najniže razine u 12 godina, na otprilike 26 dolara. Od tada su skočile više od 45 posto.
Prošlotjedni rast cijena 'crnog zlata' ponajviše se zahvaljuje optimističnoj poruci Međunarodne agencije za energiju (IEA) da je možda dotaknuto cjenovno dno i da niske cijene počinju utjecati na proizvodnju u SAD-u i zemljama izvan Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).
"Postoje jasne naznake da tržišne sile počinju djelovati i da proizvođači s višim troškovima smanjuju proizvodnju", objavila je u petak IEA u mjesečnom izvješću.
U toj agenciji sada procjenjuju da bi se proizvodnja u zemljama izvan OPEC mogla ove godine smanjiti za 750.000 barela dnevno, u odnosu na dosad procijenjenih 600.000 barela dnevno. Također napominju da je postupna obnova iranskog izvoza nakon ukidanja sankcija sporija nego što se očekivalo i ne pritišće znatnije naftno tržište.
Oporavak cijena zahvaljuje se i nadi da će neki od najvećih svjetskih proizvođača 'crnog zlata' zamrznuti proizvodnju na razinama od siječnja, kao i izvješću tvrtke Baker Hughes da je u SAD-u već 12. tjedan zaredom smanjen broj bušotina - za njih šest, na 386, najnižu razinu od kraja 2009. godine. Prije godinu dana u SAD-u je bilo 480 bušotina.
Zbog svega toga, ulagači se nadaju da su cijene nafte dosegnule dno, kada su u veljači zaronile na najniže razine u 12 godina, i da bi se mogle stabilizirati oko razine od 40 dolara, pa možda i dodatno porasti.
No, ima i drugačijih mišljenja, pa tako analitičari Goldman Sachsa smatraju da bi cijene nafte idućih tjedana mogle pasti jer, unatoč smanjenju proizvodnje u SAD-u, zalihe nafte iz tjedna u tjedan dosežu rekordne razine.
Ta investicijska banka poručuje i da bi cijene 'crnog zlata' trebale ostati niske određeno vrijeme kako bi se osiguralo smanjenje ponude. Pritom su analitičari te banke smanjili procjenu prosječne cijene barela na londonskom tržištu u ovoj godini sa 45 na 39 dolara.
"Čini se da sada u raspravi imamo dvije strane. Goldman Sachs, koji očekuje pad cijena, i IEA-u, koja očekuje njihov oporavak", kaže David Thompson, broker u tvrtki za trgovanje sirovinama Powerhouse.
Cijene nafte strmoglavile su se od sredine 2014. godine s više od 100 na manje od 40 dolara po barelu, jer je proizvodnja znatno veća od potražnje, koja slabi jer se usporava rast globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.
