Cijene nafte će ostati niske još deset godina, budući da rast kineske ekonomije usporava, poručuju stručnjaci iz Vitol grupe, najveće svjetske tvrtke za trgovinu naftom, a prenosi njujorška agencija "Blumberg".
"Teško je predvidjeti značajan rast cijena", izjavio je za "Blumberg" izvršni direktor Vitol grupe, Ian Taylor dodajući da će se u narednom desetljeću cijena nafte uglavnom vrtjeti oko 50 dolara po barelu.
"Mi zaista zamišljamo cijenu od između 40 do 60 dolara po barelu, koja bi se mogla zadžati pet do deset godina", rekao je Taylor.
Donja granica bi nagovijestila blagi oporavak za naftu tipa "brent", čija je cijena jutros u Londonu iznosila 33,38 dolara po barelu, dok bi gornja granica vratila cijene nafte na nivo iz srpnja 2015. godine (oko 55 dolara), kada je naftna industrija već poduzela mjere za borbu protiv krize.
Takve prognoze bi naftom bogatim državama i energetskoj industriji donijele najduži period niskih cijena još od 1986-1999. godine, kada je cijena po barelu varirala od 10 do 20 dolara, ocjenjuje njujorška agencija.
Problem je, kako ocijenjuje Taylor, u prekomjernim zalihama, dok je globalna ekonomija, sa druge strane, sve efikasnija u potrošnji nafte, prenosi Tanjug.
"Osim toga, Iran se vratio na tržište, a Kina, nekada najveće područje tražnje, sada usporava", kazao je on.
"Teško je predvidjeti značajan rast cijena", izjavio je za "Blumberg" izvršni direktor Vitol grupe, Ian Taylor dodajući da će se u narednom desetljeću cijena nafte uglavnom vrtjeti oko 50 dolara po barelu.
"Mi zaista zamišljamo cijenu od između 40 do 60 dolara po barelu, koja bi se mogla zadžati pet do deset godina", rekao je Taylor.
Donja granica bi nagovijestila blagi oporavak za naftu tipa "brent", čija je cijena jutros u Londonu iznosila 33,38 dolara po barelu, dok bi gornja granica vratila cijene nafte na nivo iz srpnja 2015. godine (oko 55 dolara), kada je naftna industrija već poduzela mjere za borbu protiv krize.
Takve prognoze bi naftom bogatim državama i energetskoj industriji donijele najduži period niskih cijena još od 1986-1999. godine, kada je cijena po barelu varirala od 10 do 20 dolara, ocjenjuje njujorška agencija.
Problem je, kako ocijenjuje Taylor, u prekomjernim zalihama, dok je globalna ekonomija, sa druge strane, sve efikasnija u potrošnji nafte, prenosi Tanjug.
"Osim toga, Iran se vratio na tržište, a Kina, nekada najveće područje tražnje, sada usporava", kazao je on.
