Na benzinskim crpkama jednog naftnog giganta u BiH cijena dizela jučer je iznosila 1,86 KM. Nastavak je to trenda pada cijena koji se već mjesecima odvija.
Iako do jučer proteklih nekoliko tjedana nije bilo pojeftinjenja, jučer su cijene ponovno krenule prema dolje. Rezultat toga je strmoglavi pad nafte na svjetskim tržištima. Barel sirove nafte na njujorškoj burzi pao je ispod 50 dolara, najniže u posljednjih šest godina.
Igor Dekanić, stručnjak u ovoj oblasti i profesor na Rudarsko-geološkom naftnom fakultetu kaže: - Sada se već radi o velikom padu cijena jer su cijene nafte na razini nižoj od 50% cijena od prije pola godine. On je istaknuo da su razlozi ekonomski. Proizvodnja u Rusiji najviša je od raspada SSSR-a, a potražnja je pala. - Nedvojbene štete imaju veliki izvoznici energije koji ovise isključivo o tome. U prvom redu Rusija. Nadalje, štetu imaju oni izvoznici energije koji svoje profite ulažu u nužni razvoj i opstanak gospodarstva poput Venezuele i Irana - kaže Dekanić.
Zadovoljstvo ovakvim cijenama ističu veliki potrošači, Europska unija, Kina i SAD. Josh Earnest, glasnogovornik Bijele kuće, kaže kako je ovakav pad cijena dobar za ekonomiju, osobito za srednju klasu koja je najviše osjetila krizu. Analitičari predviđaju i pad cijena nafte na oko 40 dolara za barel.
Ipak, treba znati da ni sadašnje cijene u BiH nisu realne kada se zna da je krajem 2009. godine nafta na svjetskom tržištu iznosila od 69 do 79 američkih dolara po barelu, a cijena goriva u BiH iznosila je 1,28 KM. Početkom 2009. kada je najviša cijena nafte bila 44 dolara litra goriva iznosila je tek 1,05 KM. Daljnji pad se očekuje, a hoće li pratiti cijenu barela nafte na svjetskom tržištu, ostaje za vidjeti. Optimizam budi i činjenica da bi Shell trebao uskoro početi s istraživanjem nafte u BiH, a ako se informacija o više od milijardu barela nafte u BiH pokaže točnom, za BiH bi u naftnom biznisu, u svakom slučaju, trebali svanuti bolji dani.
Večernji
Iako do jučer proteklih nekoliko tjedana nije bilo pojeftinjenja, jučer su cijene ponovno krenule prema dolje. Rezultat toga je strmoglavi pad nafte na svjetskim tržištima. Barel sirove nafte na njujorškoj burzi pao je ispod 50 dolara, najniže u posljednjih šest godina.
Igor Dekanić, stručnjak u ovoj oblasti i profesor na Rudarsko-geološkom naftnom fakultetu kaže: - Sada se već radi o velikom padu cijena jer su cijene nafte na razini nižoj od 50% cijena od prije pola godine. On je istaknuo da su razlozi ekonomski. Proizvodnja u Rusiji najviša je od raspada SSSR-a, a potražnja je pala. - Nedvojbene štete imaju veliki izvoznici energije koji ovise isključivo o tome. U prvom redu Rusija. Nadalje, štetu imaju oni izvoznici energije koji svoje profite ulažu u nužni razvoj i opstanak gospodarstva poput Venezuele i Irana - kaže Dekanić.
Zadovoljstvo ovakvim cijenama ističu veliki potrošači, Europska unija, Kina i SAD. Josh Earnest, glasnogovornik Bijele kuće, kaže kako je ovakav pad cijena dobar za ekonomiju, osobito za srednju klasu koja je najviše osjetila krizu. Analitičari predviđaju i pad cijena nafte na oko 40 dolara za barel.
Ipak, treba znati da ni sadašnje cijene u BiH nisu realne kada se zna da je krajem 2009. godine nafta na svjetskom tržištu iznosila od 69 do 79 američkih dolara po barelu, a cijena goriva u BiH iznosila je 1,28 KM. Početkom 2009. kada je najviša cijena nafte bila 44 dolara litra goriva iznosila je tek 1,05 KM. Daljnji pad se očekuje, a hoće li pratiti cijenu barela nafte na svjetskom tržištu, ostaje za vidjeti. Optimizam budi i činjenica da bi Shell trebao uskoro početi s istraživanjem nafte u BiH, a ako se informacija o više od milijardu barela nafte u BiH pokaže točnom, za BiH bi u naftnom biznisu, u svakom slučaju, trebali svanuti bolji dani.
Večernji
