Dok se političari nadmudruju o tome kad, kako i koliko smanjiti PDV i ukinuti trošarine i hoće li to uopće učiniti, prosječnom stanovniku Bosne i Hercegovine ostaje samo da se nada i gleda u cijene goriva na benzinskim crpkama, cijene životnih namirnica koje idu do beskraja.
S prosječnom plaćom koja je manja od one službene statističke, pitanje je kako preživljavaju.
Oni koji imaju novca kupuju, oni koji nemaju gledaju: prazne police, ekstremne cijene i goriva i namirnica. Dok čekaju vlast prijeđe na konkretna djela, anketirani građani kažu kako jedva sastavljaju kraj s krajem – piše BHRT.ba.
Političko nadmudrivanje o trošarinama i PDV-u i 1000 bizarnih i ciničnih opravdanja kako bi to utjecalo na proračune koji pune upravo građani, sociolog Esad Bajtal vidi kao klasični marketing.
“Imamo najmanju kupovnu moć u Europi. Spadamo u tri najjadnije zemlje svijeta, na prvom mjestu mito i korupcija, za to je odgovorna politika, i imamo situaciju da oni koji su to sve napravili u ovakvim trenucima guraju sve dublje i dalje u živo egzistencijalno blato time što se igraju pričom o akcizama i PDV-u”, kaže Bajtal.
Kada bi atrošarine bile ukinute, a i PDV na osnovne životne namirnice, trebalo bi vremena da se takvi efekti u proračunima stanovništva osjete, kažu ekonomisti.
“Imali smo kontinuirano isticanje vlasti, eto kako imamo dobru naplatu poreza generalno, pa u tome PDV, pošto je on najveći udio u porezima, hvalili smo se, može se iz toga zaključiti da postoji prostor da se PDV umanji, a da to ne ostavi posljedice po funkcioniranje vlasti”, navodi Željko Rička sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli.
Dok se političke vođe usaglase o ekonomskim mjerama, za građane bi moglo biti kasno. Кrajnji cilj većine је zadržavanje pozicija moći na način da identificiraju neprijatelja, da ga članovima svoje političke grupe predstave kao opasnost, a sebe ponude kao zaštitnike od te opasnosti, kažu psiholozi.
“Ljudi u takvim okolnostima ostaju na razini zadovoljavanja najbitnijih životnih potreba, kad uzmemo da to, s niskom političkom kulturom i građanskom svijesti, rezultira apatijom i zadržavanjem postojećeg stanja, uz ponovno zadržavanje legitimiteta političarima koji su u ovom trenutku na vlasti”, ističe psiholog Gabrijel Pinkas.
S prosječnom plaćom koja je manja od one službene statističke, pitanje je kako preživljavaju.
Oni koji imaju novca kupuju, oni koji nemaju gledaju: prazne police, ekstremne cijene i goriva i namirnica. Dok čekaju vlast prijeđe na konkretna djela, anketirani građani kažu kako jedva sastavljaju kraj s krajem – piše BHRT.ba.
Političko nadmudrivanje o trošarinama i PDV-u i 1000 bizarnih i ciničnih opravdanja kako bi to utjecalo na proračune koji pune upravo građani, sociolog Esad Bajtal vidi kao klasični marketing.
“Imamo najmanju kupovnu moć u Europi. Spadamo u tri najjadnije zemlje svijeta, na prvom mjestu mito i korupcija, za to je odgovorna politika, i imamo situaciju da oni koji su to sve napravili u ovakvim trenucima guraju sve dublje i dalje u živo egzistencijalno blato time što se igraju pričom o akcizama i PDV-u”, kaže Bajtal.
Kada bi atrošarine bile ukinute, a i PDV na osnovne životne namirnice, trebalo bi vremena da se takvi efekti u proračunima stanovništva osjete, kažu ekonomisti.
“Imali smo kontinuirano isticanje vlasti, eto kako imamo dobru naplatu poreza generalno, pa u tome PDV, pošto je on najveći udio u porezima, hvalili smo se, može se iz toga zaključiti da postoji prostor da se PDV umanji, a da to ne ostavi posljedice po funkcioniranje vlasti”, navodi Željko Rička sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli.
Dok se političke vođe usaglase o ekonomskim mjerama, za građane bi moglo biti kasno. Кrajnji cilj većine је zadržavanje pozicija moći na način da identificiraju neprijatelja, da ga članovima svoje političke grupe predstave kao opasnost, a sebe ponude kao zaštitnike od te opasnosti, kažu psiholozi.
“Ljudi u takvim okolnostima ostaju na razini zadovoljavanja najbitnijih životnih potreba, kad uzmemo da to, s niskom političkom kulturom i građanskom svijesti, rezultira apatijom i zadržavanjem postojećeg stanja, uz ponovno zadržavanje legitimiteta političarima koji su u ovom trenutku na vlasti”, ističe psiholog Gabrijel Pinkas.
