Više od 600 tisuća građana u Bosni i Hercegovini živi od 3 marke dnevno, podatak je to iznesen na jednoj od konferencija povodom reforme socijalne zaštite u našoj zemlji. Jesmo li na ivici siromaštva?
"Skupo je zato što nemaju para. Nema posla da rade, da se snalaze ljudi i zato im je skupo da za ne znam koliko daješ. E, ovo je vrijeme došlo opasno. Dok svijet ne radi odmah ti je žalost velika", žali se jedna trgovkinja na tržnici.
Na gradskim tržnicama cijene niske, a džepovi građana i za takve cijene prazni. I dok se spominju reforme, rezovi, malo napredci, malo nazadci, ekonomski prosperitet i gospodarski rast, događa nam se pad ispod svake raznine, ispod dostojanstva običnoga čovjeka. Pune su i pučke kuhinje, a u jednoj takvoj, onoj sarajevskoj, sve veći broj onima kojima je topao obrok najpotrebniji, piše N1.
"Velikih problema imamo sa finanscjama. Naša centralna kuhinja koja sprema veliki broj obroka, ona distribuira na 19 punktova u KS. Svako jutro kuhanu hranu i kruh, a petkom ide i topli obrok i suhi obrok za subotu i nedjelju", otkriva nam Enaida Višo, sekretarka Crvenog križa KS.
Istraživanja Ujedinjenih naroda pokazuju da svaki šesti stanovnik Bosne i Hercegovine živi od 3 do 5 maraka dnevno, a ispod apsolutne linije stanovništva, procjenjuje se, u prethodnoj godini živjelo je 27 posto, odnosno čak 890 tisuća stanovnika.
Da je stanje na terenu alarmantno, potvrđuje i profesor Žarko Papić, kaže, boji se da ovakva socijalna slika bh. društva može jednom doista eksplodirati, a onda i zaustaviti sve reforme.
"Svaka realna analiza pokazuje da je stanje sa siromaštvom, koje će proizvesti socijalnu napetost iako će odgovarati svim mogućnostima političkih manipulacija, na nacionalnim osnovama – desničarskm, jeste alarmantno", ističe Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju.
I kada pomislimo da gore ne može, stvarnost nas uvjeri u suprotno. Bosna i Hercegovina kao drugo ime za jaz među siromašnima i bogatima. Gdje je nestala srednja klasa?
"Skupo je zato što nemaju para. Nema posla da rade, da se snalaze ljudi i zato im je skupo da za ne znam koliko daješ. E, ovo je vrijeme došlo opasno. Dok svijet ne radi odmah ti je žalost velika", žali se jedna trgovkinja na tržnici.
Na gradskim tržnicama cijene niske, a džepovi građana i za takve cijene prazni. I dok se spominju reforme, rezovi, malo napredci, malo nazadci, ekonomski prosperitet i gospodarski rast, događa nam se pad ispod svake raznine, ispod dostojanstva običnoga čovjeka. Pune su i pučke kuhinje, a u jednoj takvoj, onoj sarajevskoj, sve veći broj onima kojima je topao obrok najpotrebniji, piše N1.
"Velikih problema imamo sa finanscjama. Naša centralna kuhinja koja sprema veliki broj obroka, ona distribuira na 19 punktova u KS. Svako jutro kuhanu hranu i kruh, a petkom ide i topli obrok i suhi obrok za subotu i nedjelju", otkriva nam Enaida Višo, sekretarka Crvenog križa KS.
Istraživanja Ujedinjenih naroda pokazuju da svaki šesti stanovnik Bosne i Hercegovine živi od 3 do 5 maraka dnevno, a ispod apsolutne linije stanovništva, procjenjuje se, u prethodnoj godini živjelo je 27 posto, odnosno čak 890 tisuća stanovnika.
Da je stanje na terenu alarmantno, potvrđuje i profesor Žarko Papić, kaže, boji se da ovakva socijalna slika bh. društva može jednom doista eksplodirati, a onda i zaustaviti sve reforme.
"Svaka realna analiza pokazuje da je stanje sa siromaštvom, koje će proizvesti socijalnu napetost iako će odgovarati svim mogućnostima političkih manipulacija, na nacionalnim osnovama – desničarskm, jeste alarmantno", ističe Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju.
I kada pomislimo da gore ne može, stvarnost nas uvjeri u suprotno. Bosna i Hercegovina kao drugo ime za jaz među siromašnima i bogatima. Gdje je nestala srednja klasa?
