U organizaciji Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske Bugojno, u petak, 22. svibnja 2015. godine u Kristalnoj dvorani Općine Bugojno održano je predavanje na temu ,,Glagoljična sastavnica hrvatske pisane kulture“. Gost predavač bio je dr.sc. Stjepan Damjanović, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedan od najcjenjenijih hrvatskih stručnjaka za hrvatsku glagoljašku baštinu.
Tijekom predavanja, prof. Damjanović je iznio niz zanimljivosti, osvrnuvši se na pismo Hrvata tijekom povijesti s posebnim osvrtom na Baščansku ploču, te glagoljicu kao pismo koje su od svih slavenskih naroda najduže koristili upravo Hrvati. ,,Baščanska ploča je spomenik za koji je moj profesor Eduard Hercigonja rekao kako je Hrvate iz predpismene faze uvukao u pismenu, te kako su pomoću tog teksta sjeli za stol kulturnih europskih naroda. Baščanska ploča je tekst takve važnosti da se ne može precijeniti. To je početak naše pismenosti”, naglasio je Damjanović, dodavši kako su prvi pravni tekst Vinodolski zakon iz 1288. godine, te prva tiskana knjiga Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine također otisnuti na glagoljici, kao i prva početnica za djecu. ,,Sve naše prvo je glagoljica”, zaključio je Damjanović.
O teoriji nastanka glagoljice postoje podijeljena mišljenja. Danas uglavnom prevladava stav koji je prvi iznio finski slavist Georg Černohvostov koji je postavio tezu kako se jasno vidi kako je, za razliku od ćirilice, glagoljica autorsko pismo. Ćirilični tekst je grčko pismo prilagođeno slavenskom glasovnom sustavu. Glagoljica nema ništa što bi sličilo na pisma iz kulturnog kruga kojemu hrvati pripadaju. Černohvostov smatra kako je glagoljicu sastavio autor kombiniranjem triju kršćanskih simbola: kruga koji je simbol Božije savršenosti, trokuta koji je simbol Svetoga trojstva i križa kao simbola Isusove muke.
Kako bi publici i slikovno približili temu, organizatori su priredili izložbu likovnih radova učenika Prve osnovne škole Jaklić Bugojno na temu glagoljica urađenih tehnikom flomasteri. Voditeljica večeri je bila također učenica 8. razreda ove škole, Barbara Ivoš, a za glazbeni predah pobrinuo se učenik 6. razreda Marko Tustonja koji je izveo skladbe Musette i Turski marš W.A. Mozarta na harmonici.
Od 2014. godine, Damjanović predsjedava najstarijom hrvatskom kulturnom ustanovom Maticom hrvatskom, a njegova posjeta ujedno je i ispunjenje najave prilikom njegova izbora za predsjednika kako će ojačati suradnju središnjice s brojnim ograncima, kako u Hrvatskoj tako i u BiH. U razgovoru sa članovima Ogranka Matice hrvatske u Bugojnu pružio je podršku ovdašnjem ogranku i zadovoljstvo entuzijazmom mladih članova.
Tijekom predavanja, prof. Damjanović je iznio niz zanimljivosti, osvrnuvši se na pismo Hrvata tijekom povijesti s posebnim osvrtom na Baščansku ploču, te glagoljicu kao pismo koje su od svih slavenskih naroda najduže koristili upravo Hrvati. ,,Baščanska ploča je spomenik za koji je moj profesor Eduard Hercigonja rekao kako je Hrvate iz predpismene faze uvukao u pismenu, te kako su pomoću tog teksta sjeli za stol kulturnih europskih naroda. Baščanska ploča je tekst takve važnosti da se ne može precijeniti. To je početak naše pismenosti”, naglasio je Damjanović, dodavši kako su prvi pravni tekst Vinodolski zakon iz 1288. godine, te prva tiskana knjiga Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine također otisnuti na glagoljici, kao i prva početnica za djecu. ,,Sve naše prvo je glagoljica”, zaključio je Damjanović.
O teoriji nastanka glagoljice postoje podijeljena mišljenja. Danas uglavnom prevladava stav koji je prvi iznio finski slavist Georg Černohvostov koji je postavio tezu kako se jasno vidi kako je, za razliku od ćirilice, glagoljica autorsko pismo. Ćirilični tekst je grčko pismo prilagođeno slavenskom glasovnom sustavu. Glagoljica nema ništa što bi sličilo na pisma iz kulturnog kruga kojemu hrvati pripadaju. Černohvostov smatra kako je glagoljicu sastavio autor kombiniranjem triju kršćanskih simbola: kruga koji je simbol Božije savršenosti, trokuta koji je simbol Svetoga trojstva i križa kao simbola Isusove muke.
Kako bi publici i slikovno približili temu, organizatori su priredili izložbu likovnih radova učenika Prve osnovne škole Jaklić Bugojno na temu glagoljica urađenih tehnikom flomasteri. Voditeljica večeri je bila također učenica 8. razreda ove škole, Barbara Ivoš, a za glazbeni predah pobrinuo se učenik 6. razreda Marko Tustonja koji je izveo skladbe Musette i Turski marš W.A. Mozarta na harmonici.
Od 2014. godine, Damjanović predsjedava najstarijom hrvatskom kulturnom ustanovom Maticom hrvatskom, a njegova posjeta ujedno je i ispunjenje najave prilikom njegova izbora za predsjednika kako će ojačati suradnju središnjice s brojnim ograncima, kako u Hrvatskoj tako i u BiH. U razgovoru sa članovima Ogranka Matice hrvatske u Bugojnu pružio je podršku ovdašnjem ogranku i zadovoljstvo entuzijazmom mladih članova.
