U protekla dva i pol mjeseca, na islandskom poluotoku Reykjanes na kojem se nalazi grad Grindavik s više od 3 tisuće stanovnika, zabilježeno je više od 8 tisuća potresa, što je znak probuđene vulkanske aktivnosti na području koje nije eruptiralo oko 800 godina. Nakon što je bila relativno neaktivna tijekom brojnih stoljeća, ova se regija budi, upozorio je vulkanolog sa Sveučilišta Lancaster Dave McGarive, a ako zaista dođe do velike erupcije, posljedice bi se mogle osjećati stoljećima.
Posljednji dugi period vulkanske aktivnosti na tom je području započeo tijekom 10 stoljeća i trajao je čak 300 godina, javlja Zimo.
Vulkanolozi su novinarima The Guardiana objasnili specifičnost ovog područja i što se sve može očekivati u budućnosti - kažu da za razliku od tipičnih vulkana na Islandu koji se na kratko bude svakih nekoliko godina, na području Reykjanesa vulkani mogu biti aktivni tijekom 300 godina, tijekom kojih imaju eruptivne epizode koje mogu trajati nekoliko desetljeća.
Vulkani izbacuju "fontane lave", no često bez velike količine pepela i eksplozivnih aktivnosti. Posljednje velike eruptivne epizode zabilježene su između 1210 i 1240 godine, pri čemu se lava proširila na područje od oko 50 kvadratnih kilometara.
Zabilježeno je, prema dosadašnjim saznanjima znanstvenika, najmanje šest odvojenih erupcija koje su trajale od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, često u razmacima od 12 godina bez vulkanskih aktivnosti.
U slučaju da se tako nešto dogodi i danas, kao najgori scenarij znanstvenici upozoravaju na lavu koja bi se spuštala prema gradu Grindaviku, a problema bi moglo biti i s obližnjom geotermalnom elektranom. Ovo je područje smješteno blizu popularne Plave lagune i samo je 15 kilometara udaljeno od međunarodnog aerodroma tako da veliki rizik postoji i za obližnje ceste, kao i za cestu koja povezuje Reykjavik s aerodromom.
Naravno, kako je zračna luka blizu i ona bi osjetila posljedice erupcija te bi njena poletno-sletna staza mogla biti prekrivena s pepelom, pri čemu je od velike važnosti i smjer vjetra. Također, pepeo nošen vjetrom mogao bi predstavljati probleme i za glavni grad Islanda.
Iako su Islanđani navikli na vulkansku aktivnost, problemi na Reykjanesu predstavljaju drukčiji oblik izazova jer će stanovnici te regije, ali i njihovi potomci morati biti na oprezu i spremni na povremene i privremene evakuacije, upozorio je McGarive.
Posljednji dugi period vulkanske aktivnosti na tom je području započeo tijekom 10 stoljeća i trajao je čak 300 godina, javlja Zimo.
Vulkanolozi su novinarima The Guardiana objasnili specifičnost ovog područja i što se sve može očekivati u budućnosti - kažu da za razliku od tipičnih vulkana na Islandu koji se na kratko bude svakih nekoliko godina, na području Reykjanesa vulkani mogu biti aktivni tijekom 300 godina, tijekom kojih imaju eruptivne epizode koje mogu trajati nekoliko desetljeća.
Vulkani izbacuju "fontane lave", no često bez velike količine pepela i eksplozivnih aktivnosti. Posljednje velike eruptivne epizode zabilježene su između 1210 i 1240 godine, pri čemu se lava proširila na područje od oko 50 kvadratnih kilometara.
Zabilježeno je, prema dosadašnjim saznanjima znanstvenika, najmanje šest odvojenih erupcija koje su trajale od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, često u razmacima od 12 godina bez vulkanskih aktivnosti.
U slučaju da se tako nešto dogodi i danas, kao najgori scenarij znanstvenici upozoravaju na lavu koja bi se spuštala prema gradu Grindaviku, a problema bi moglo biti i s obližnjom geotermalnom elektranom. Ovo je područje smješteno blizu popularne Plave lagune i samo je 15 kilometara udaljeno od međunarodnog aerodroma tako da veliki rizik postoji i za obližnje ceste, kao i za cestu koja povezuje Reykjavik s aerodromom.
Naravno, kako je zračna luka blizu i ona bi osjetila posljedice erupcija te bi njena poletno-sletna staza mogla biti prekrivena s pepelom, pri čemu je od velike važnosti i smjer vjetra. Također, pepeo nošen vjetrom mogao bi predstavljati probleme i za glavni grad Islanda.
Iako su Islanđani navikli na vulkansku aktivnost, problemi na Reykjanesu predstavljaju drukčiji oblik izazova jer će stanovnici te regije, ali i njihovi potomci morati biti na oprezu i spremni na povremene i privremene evakuacije, upozorio je McGarive.
