Broj polarnih medvjeda mogao bi se smanjiti za trećinu do sredine stoljeća, pokazala je studija o tome kako otapanje leda na Arktiku utječe na najvećeg medvjeda na svijetu.
Vjerojatnost da se populacija polarnih medvjeda, koja se procjenjuje na 26.000, smanji za više od 30 posto tijekom idućih 35 godina iznosi 70 posto, navodi se u studiji.
Druge studije došle su do istih zaključaka, a među njima je posljednja studija Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) koja prati ugrožene vrste na svom Crvenom popisu.
Život polarnog medvjeda (Ursus maritimus) vezan je uz ledom okovano more. Njegovo omiljeno stanište je "arktički prsten" - vode i otočni arhipelag Arktika.
Iako polarni medvjedi nemaju prirodnog neprijatelja, smatraju se ugroženom vrstom zbog pothranjenosti i gladovanja uzrokovanog gubitkom staništa. Zbog porasta globalne temperature led Sjevernog ledenog mora na kojem medvjedi love tuljane počinje se u proljeće ranije otapati, pa su primorani povući se na kopno prije nego prikupe dovoljno masnog tkiva. Nedostatna prehrana smanjuje mogućnost preživljavanja majki i mladunaca. Zatopljenjem se također povećava i broj zaraznih bolesti.
Nova studija, objavljena u časopisu Royal Society's Biology Letters, do sada je najsveobuhvatnija i kombinira 35 godina satelitskih podataka o ledu na Arktiku sa svim poznatim promjenama u 19 grupacija polarnih medvjeda raštrkanih diljem četiri ekološke zone na Arktiku.
Znanstvenici na čelu s Ericom Regehrom iz američke vladine Agencije za očuvanje, zaštitu i razvoj života u divljini u Anchorageu na Aljasci predviđaju tri scenarija i sva tri nisu dobra za polarne medvjede.
Prvi pretpostavlja proporcionalno smanjenje morskog leda i polarnih medvjeda.
Ovog je tjedna američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu izvijestio da su razmjeri morskog leda u listopadu i studenome bili najniži ikad u tim mjesecima zbog globalnog zatopljenja.
Prema sadašnjim trendovima, na Arktiku bi mogli biti zabilježena prva ljeta bez leda negdje oko 2030. godine.
U drugom i trećem scenariju iznose se ista predviđanja za morski led i usklađuju se s dostupnim podacima o promjenama kod polarnih medvjeda u razdoblju koje obuhvaća najmanje 10 godina.
Uzevši u obzir sva tri scenarija, vjerojatnost da će se broj polarnih medvjeda smanjiti za trećinu u razdoblju od 35 do 41 godine veća je od 70 posto, zaključila je studija.
Vjerojatnost da se populacija polarnih medvjeda, koja se procjenjuje na 26.000, smanji za više od 30 posto tijekom idućih 35 godina iznosi 70 posto, navodi se u studiji.
Druge studije došle su do istih zaključaka, a među njima je posljednja studija Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) koja prati ugrožene vrste na svom Crvenom popisu.
Život polarnog medvjeda (Ursus maritimus) vezan je uz ledom okovano more. Njegovo omiljeno stanište je "arktički prsten" - vode i otočni arhipelag Arktika.
Iako polarni medvjedi nemaju prirodnog neprijatelja, smatraju se ugroženom vrstom zbog pothranjenosti i gladovanja uzrokovanog gubitkom staništa. Zbog porasta globalne temperature led Sjevernog ledenog mora na kojem medvjedi love tuljane počinje se u proljeće ranije otapati, pa su primorani povući se na kopno prije nego prikupe dovoljno masnog tkiva. Nedostatna prehrana smanjuje mogućnost preživljavanja majki i mladunaca. Zatopljenjem se također povećava i broj zaraznih bolesti.
Nova studija, objavljena u časopisu Royal Society's Biology Letters, do sada je najsveobuhvatnija i kombinira 35 godina satelitskih podataka o ledu na Arktiku sa svim poznatim promjenama u 19 grupacija polarnih medvjeda raštrkanih diljem četiri ekološke zone na Arktiku.
Znanstvenici na čelu s Ericom Regehrom iz američke vladine Agencije za očuvanje, zaštitu i razvoj života u divljini u Anchorageu na Aljasci predviđaju tri scenarija i sva tri nisu dobra za polarne medvjede.
Prvi pretpostavlja proporcionalno smanjenje morskog leda i polarnih medvjeda.
Ovog je tjedna američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu izvijestio da su razmjeri morskog leda u listopadu i studenome bili najniži ikad u tim mjesecima zbog globalnog zatopljenja.
Prema sadašnjim trendovima, na Arktiku bi mogli biti zabilježena prva ljeta bez leda negdje oko 2030. godine.
U drugom i trećem scenariju iznose se ista predviđanja za morski led i usklađuju se s dostupnim podacima o promjenama kod polarnih medvjeda u razdoblju koje obuhvaća najmanje 10 godina.
Uzevši u obzir sva tri scenarija, vjerojatnost da će se broj polarnih medvjeda smanjiti za trećinu u razdoblju od 35 do 41 godine veća je od 70 posto, zaključila je studija.
