Ovih dana počela je žetva pšenice. Osim što je rod, zbog loših vremenskih prilika, manji za 30 posto, ratari i ovogodišnju žetvu dočekuju u neizvjesnosti, jer još nema naznaka otkupne cijene pšenice.
Prema najavama, bit će dvostruko niža nego prošle godine. Zbog pada cijene krušnog žita na svjetskom tržištu brašno već neko vrijeme pojeftinjuje. To, međutim, nije slučaj s kruhom i ostalim pekarskim proizvodima. Naprotiv, najavljuje se njihovo poskupljenje, javlja BHRT.
Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih kultura skuplja je za trećinu u usporedbi s prošlom godinom. Ranko Sarajlić iz gradiškog sela Laminci koji je posijao žitarice na više od 300 hektara kaže da je kalkulacija jasna. Ovu godinu, poput ostalih ratara, završit će u velikom minusu.
Trošak proizvodnje pšenice za 2022/2023. je oko 2.000 maraka po hektaru. Prinosi neće biti ni pet tona. Otkupna cijena neće biti ni 30 feninga. U prosjeku to je znači 1.500 maraka plus poticaji od 500 maraka od Ministarstva poljoprivrede. To je, znači, negdje dvije tisuće maraka u vrh glave. Znači, malo koji proizvođač neće namirivati ove godine, izjavio je za državnu televiziju poljoprivrednik Ranko Sarajlić.
Loše vremenske prilike rezultirale su manjim prinosima, ali i slabijom kvalitetom.
Ja mislim da su prinosi dvostruko manji nego prošle godine, a cijene dvostruke manje. Što ću ja, neću to ni prodavat’. Ja ću samo za potrebe svoje, rekao je za BHRT poljoprivrednik iz mjesta Laminci kod Gradiške Dragoljub Savanović.
Niska otkupna cijena pšenice koja je upola manja nego lani i pad cijena žitarica na svjetskim burzama rezultirali su padom cijena brašna koje je u zadnja dva mjeseca pojeftinilo 20 posto. A, moglo bi još pojeftiniti kada se mlinari riješe zaliha.
Ako cijena pšenice ostane na trenutnoj razini, hajde da kažem, oko 200 eura po toni, mlinari kako potroše ove svoje skupe zalihe, znači morat će usklađivati svoje cijene s cijenom pšenice. Znači, moguće je da dođe i do sljedećeg vala pojeftinjenja mlinarskih proizvoda, kazao je predsjednik Udruge mlinara RS-a Zoran Kos za BHRT.
Na to nikada jeftinije žito i brašno, ja kažem nikad veća plaća. Nikada veći troškovi. Prema tome, nije za očekivati da dođe do pojeftinjenja pekarskih proizvoda nego čak sigurno u pola godine, ako se nastavi ovakav trend s rastom plaća, može se dogoditi da dođe do daljnjeg povećanja cijena kruha. Prema tome, putujemo prema europskim plaćama i prema europskim cijenama kruha, smatra predsjednik Unije udruge poslodavaca RS-a Saša Trivić.
Bez obzira što je otkupna cijena pšenice niska i što je pojeftinilo brašno nema naznaka da će pojeftiniti pekarski proizvodi. Naprotiv. Očekuje se poskupljenje.
Iako svatko ima svoju računicu, građani su ogorčeni i ne razumiju kako može pojeftiniti brašno, a poskupјеti kruh.
Svi se pravdaju da je uvoz znatno skuplji. Sada smo svjedoci da je žito i na svjetskoj burzi znatno jeftinije. Da je nafta na svjetskoj burzi, da je barel davno pojeftinio. Evo, nešto su snižene cijene kod nas. Ali, nekako mi građani to ne osjetimo nego ponovno plaćamo danak svih poskupljenja, rekla je za BHRT Murisa Marić iz Udruge za zaštitu potrošača DON iz Prijedora.
Ma kako paradoksalno zvučalo, jeftinije brašno, pa i gorivo, ne znači automatski i jeftini kruh. Ovaj put su izgovor plaće radnika.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
Prema najavama, bit će dvostruko niža nego prošle godine. Zbog pada cijene krušnog žita na svjetskom tržištu brašno već neko vrijeme pojeftinjuje. To, međutim, nije slučaj s kruhom i ostalim pekarskim proizvodima. Naprotiv, najavljuje se njihovo poskupljenje, javlja BHRT.
Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih kultura skuplja je za trećinu u usporedbi s prošlom godinom. Ranko Sarajlić iz gradiškog sela Laminci koji je posijao žitarice na više od 300 hektara kaže da je kalkulacija jasna. Ovu godinu, poput ostalih ratara, završit će u velikom minusu.
Trošak proizvodnje pšenice za 2022/2023. je oko 2.000 maraka po hektaru. Prinosi neće biti ni pet tona. Otkupna cijena neće biti ni 30 feninga. U prosjeku to je znači 1.500 maraka plus poticaji od 500 maraka od Ministarstva poljoprivrede. To je, znači, negdje dvije tisuće maraka u vrh glave. Znači, malo koji proizvođač neće namirivati ove godine, izjavio je za državnu televiziju poljoprivrednik Ranko Sarajlić.
Loše vremenske prilike rezultirale su manjim prinosima, ali i slabijom kvalitetom.
Ja mislim da su prinosi dvostruko manji nego prošle godine, a cijene dvostruke manje. Što ću ja, neću to ni prodavat’. Ja ću samo za potrebe svoje, rekao je za BHRT poljoprivrednik iz mjesta Laminci kod Gradiške Dragoljub Savanović.
Niska otkupna cijena pšenice koja je upola manja nego lani i pad cijena žitarica na svjetskim burzama rezultirali su padom cijena brašna koje je u zadnja dva mjeseca pojeftinilo 20 posto. A, moglo bi još pojeftiniti kada se mlinari riješe zaliha.
Ako cijena pšenice ostane na trenutnoj razini, hajde da kažem, oko 200 eura po toni, mlinari kako potroše ove svoje skupe zalihe, znači morat će usklađivati svoje cijene s cijenom pšenice. Znači, moguće je da dođe i do sljedećeg vala pojeftinjenja mlinarskih proizvoda, kazao je predsjednik Udruge mlinara RS-a Zoran Kos za BHRT.
Na to nikada jeftinije žito i brašno, ja kažem nikad veća plaća. Nikada veći troškovi. Prema tome, nije za očekivati da dođe do pojeftinjenja pekarskih proizvoda nego čak sigurno u pola godine, ako se nastavi ovakav trend s rastom plaća, može se dogoditi da dođe do daljnjeg povećanja cijena kruha. Prema tome, putujemo prema europskim plaćama i prema europskim cijenama kruha, smatra predsjednik Unije udruge poslodavaca RS-a Saša Trivić.
Bez obzira što je otkupna cijena pšenice niska i što je pojeftinilo brašno nema naznaka da će pojeftiniti pekarski proizvodi. Naprotiv. Očekuje se poskupljenje.
Iako svatko ima svoju računicu, građani su ogorčeni i ne razumiju kako može pojeftiniti brašno, a poskupјеti kruh.
Svi se pravdaju da je uvoz znatno skuplji. Sada smo svjedoci da je žito i na svjetskoj burzi znatno jeftinije. Da je nafta na svjetskoj burzi, da je barel davno pojeftinio. Evo, nešto su snižene cijene kod nas. Ali, nekako mi građani to ne osjetimo nego ponovno plaćamo danak svih poskupljenja, rekla je za BHRT Murisa Marić iz Udruge za zaštitu potrošača DON iz Prijedora.
Ma kako paradoksalno zvučalo, jeftinije brašno, pa i gorivo, ne znači automatski i jeftini kruh. Ovaj put su izgovor plaće radnika.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
