Najavljene izmjene zakona o braniteljskim mirovinama u Hrvatskoj izazvale su nezadovoljstvo dijela hrvatskih branitelja, koji smatraju da novi dodatak ponovno stvara nejednakosti među onima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu.
Vlada Republike Hrvatske predstavila je izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da se njima ispravljaju nepravde prema hrvatskim braniteljima, dok je glavni cilj povećati mirovine onima koji su više vremena proveli na bojišnici.
U Hrvatskoj trenutačno 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji prima mirovinu. Najviše ih, 95.359, mirovinu prima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, 72.636 prema ZOHBDR-u, dok još 68.269 prima mirovinu određenu prema ZOMO-u uz primjenu prava iz braniteljskog zakona.
Mirovine bi trebale rasti za više od 200.000 osoba
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naveo je da bi mirovine trebale rasti za 201.304 osobe, odnosno gotovo 76 posto svih branitelja, za što je u hrvatskom državnom proračunu predviđeno 88 milijuna eura.
Predloženo je povećanje osnovice najniže mirovine s 0,662 eura po danu sudjelovanja u borbenom sektoru na tri eura po mjesecu, odnosno 10 centi po danu. Za mjesec dana proveden u neborbenom sektoru predviđeno je povećanje od 50 centi.
Najniža mirovina na taj bi način trebala biti povećana za 68.908 osoba, dok bi još 104.560 osoba dobilo braniteljski dodatak.
Prema Medvedovim riječima, izmjenama nisu obuhvaćena 51.192 korisnika invalidskih te 15.633 korisnika obiteljskih mirovina iza smrtno stradalih i nestalih branitelja.
Branitelji upozoravaju na nove nejednakosti
Prijedlozi zakona izazvali su brojne reakcije u javnom savjetovanju u Hrvatskoj. Dio branitelja smatra da su nepravedno izostavljeni oni koji su nakon rata nastavili raditi puni radni vijek i otišli u civilnu mirovinu, kao i dio djelatnih vojnih osoba, policajaca i dragovoljaca.
Zakon je nepravedan prema braniteljima iz borbenog sektora koji su nakon rata odradili puni radni vijek i otišli u civilnu mirovinu, a kojih je nešto više od 65.000. Tu nepravdu treba ispraviti.
U komentarima se upozorava i na mogućnost stvaranja podjela među braniteljima ovisno o tome prema kojem su modelu ostvarili mirovinu.
Unutar braniteljske populacije stvorile bi se nepotrebne podjele na „priznate“ i „izostavljene“, što izravno šteti zajedništvu onih koji su stvarali državu.
“Jedan dan u rovu vrijedi kao jedna povratna boca”
Posebno nezadovoljstvo izazvao je predloženi iznos braniteljskog dodatka. Jedan od sudionika javnog savjetovanja usporedio je predviđenih 10 centi po danu provedenom u borbenom sektoru s naknadom za povratnu ambalažu.
Jedan dan u rovu i pod granatama vrijedi kao jedna povratna plastična boca.
Dio branitelja traži da se ratni put jednako vrednuje bez obzira na to je li osoba nakon rata otišla u civilnu, policijsku ili vojnu mirovinu.
Ne tražimo privilegiju. Tražimo jednakost.
Nezadovoljstvo postoji i među onima koji smatraju da se ukidanje ranijih umanjenja mirovina od osam do 20 posto ne može predstavljati kao povećanje, nego kao vraćanje ranije oduzetog prava.
Javno savjetovanje otvoreno do 6. rujna
U komentarima su otvorena i druga pitanja, od korištenja mirovine iz drugog stupa i kriterija od 100 dana sudjelovanja u ratu do penalizacije zbog ranijeg odlaska u mirovinu.
Javno savjetovanje u Hrvatskoj otvoreno je do 6. rujna.
Prema podacima navedenima u izvornom tekstu, prosječna mirovina po DVO-u za lipanj iznosila je 952,72 eura, dok je prosječna mirovina prema ZOHBDR-u iznosila 1.443,79 eura.
Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić poručio je da bi osoba s pet godina provedenih u borbenom sektoru mogla dobiti 2.160 eura godišnje.
Vlada Republike Hrvatske predstavila je izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da se njima ispravljaju nepravde prema hrvatskim braniteljima, dok je glavni cilj povećati mirovine onima koji su više vremena proveli na bojišnici.
U Hrvatskoj trenutačno 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji prima mirovinu. Najviše ih, 95.359, mirovinu prima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, 72.636 prema ZOHBDR-u, dok još 68.269 prima mirovinu određenu prema ZOMO-u uz primjenu prava iz braniteljskog zakona.
Mirovine bi trebale rasti za više od 200.000 osoba
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naveo je da bi mirovine trebale rasti za 201.304 osobe, odnosno gotovo 76 posto svih branitelja, za što je u hrvatskom državnom proračunu predviđeno 88 milijuna eura.
Predloženo je povećanje osnovice najniže mirovine s 0,662 eura po danu sudjelovanja u borbenom sektoru na tri eura po mjesecu, odnosno 10 centi po danu. Za mjesec dana proveden u neborbenom sektoru predviđeno je povećanje od 50 centi.
Najniža mirovina na taj bi način trebala biti povećana za 68.908 osoba, dok bi još 104.560 osoba dobilo braniteljski dodatak.
Prema Medvedovim riječima, izmjenama nisu obuhvaćena 51.192 korisnika invalidskih te 15.633 korisnika obiteljskih mirovina iza smrtno stradalih i nestalih branitelja.
Branitelji upozoravaju na nove nejednakosti
Prijedlozi zakona izazvali su brojne reakcije u javnom savjetovanju u Hrvatskoj. Dio branitelja smatra da su nepravedno izostavljeni oni koji su nakon rata nastavili raditi puni radni vijek i otišli u civilnu mirovinu, kao i dio djelatnih vojnih osoba, policajaca i dragovoljaca.
Zakon je nepravedan prema braniteljima iz borbenog sektora koji su nakon rata odradili puni radni vijek i otišli u civilnu mirovinu, a kojih je nešto više od 65.000. Tu nepravdu treba ispraviti.
U komentarima se upozorava i na mogućnost stvaranja podjela među braniteljima ovisno o tome prema kojem su modelu ostvarili mirovinu.
Unutar braniteljske populacije stvorile bi se nepotrebne podjele na „priznate“ i „izostavljene“, što izravno šteti zajedništvu onih koji su stvarali državu.
“Jedan dan u rovu vrijedi kao jedna povratna boca”
Posebno nezadovoljstvo izazvao je predloženi iznos braniteljskog dodatka. Jedan od sudionika javnog savjetovanja usporedio je predviđenih 10 centi po danu provedenom u borbenom sektoru s naknadom za povratnu ambalažu.
Jedan dan u rovu i pod granatama vrijedi kao jedna povratna plastična boca.
Dio branitelja traži da se ratni put jednako vrednuje bez obzira na to je li osoba nakon rata otišla u civilnu, policijsku ili vojnu mirovinu.
Ne tražimo privilegiju. Tražimo jednakost.
Nezadovoljstvo postoji i među onima koji smatraju da se ukidanje ranijih umanjenja mirovina od osam do 20 posto ne može predstavljati kao povećanje, nego kao vraćanje ranije oduzetog prava.
Javno savjetovanje otvoreno do 6. rujna
U komentarima su otvorena i druga pitanja, od korištenja mirovine iz drugog stupa i kriterija od 100 dana sudjelovanja u ratu do penalizacije zbog ranijeg odlaska u mirovinu.
Javno savjetovanje u Hrvatskoj otvoreno je do 6. rujna.
Prema podacima navedenima u izvornom tekstu, prosječna mirovina po DVO-u za lipanj iznosila je 952,72 eura, dok je prosječna mirovina prema ZOHBDR-u iznosila 1.443,79 eura.
Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić poručio je da bi osoba s pet godina provedenih u borbenom sektoru mogla dobiti 2.160 eura godišnje.
