Brak je kratko trajao i razvod je sve bliži. Prevedeno na politički jezik, koalicije na državnoj i entitetskim razinama čekaju da odmjere snage na lokalnim izborima i sve upućuje da će se nakon toga njene članice razići. Parlamentarnu većinu na državnoj razini čine SDA, HDZ, SBB i Savez za promjene u kojem su SDS, PDP i NDP. Parlamentarna većina u Federaciji sklopljena je od SDA, HDZ-a i SBB-a, u Republici Srpskoj od SNSD-a, SP-a i DNS-a.
Brza podjela plijena
Da matematičke koalicije, a ove koje su na vlasti složene su po tom principu, nikada ne mogu daleko dobaciti pokazuje nezapamćena politička i ekonomska kriza u državi. S obzirom da nisu sastavljene na programskim i političkim interesima sa zajedničkim ciljem da dođu do opipljivih rezultata, ne čudi što se ni o čemu ne mogu dogovoriti i što država i entiteti sve dublje tonu.
Kada se podvuče crta ispod svega što su do sada državna i entitetske koalicije uradile, ispadne da su se jedino bez problema dogovorili o podjeli izbornog plijena – brzo i lako postavili su svoje ljude na ministarske, savjetničke, direktorske i raznorazne druge unosne funkcije preko kojih osiguravaju, svaka stranka i svaki stranački šef sebi ono što im i što mu treba. Nakon toga došla je druga faza koja je na djelu i trajat će do novih općih izbora – održati sadašnje stanje po svaku cijenu bez obzira što željeli i tražili građani.
Živi i pouzdani svjedok ovakvim tvrdnjama je ono što se događa u državnom i entitetskim parlamentima. Bezbroj je primjera da nema jedinstva u parlamentarnim većinama i da svako vuče na svoju stranu. Najsvježiji stiže iz Parlamenta BiH – nisu usvojene izmjene Zakona o javnom radio-televizijskom servisu – protiv prijedloga SDA i SBB-a glasali su njihovi koalicioni partneri HDZ i Saveza za promjene zajedno sa opozicionim SNSD-om!
Navodno, iza takvog glasanja stoji dogovor Milorada Dodika i Dragana Čovića koji glasove svojih ljudi uvjetuju određenim ustupcima, a tu negdje su i interesi Mladena Bosića. Ili: Bosićev SDS, PDP Mladena Ivanića i NDP Dragana Čavića ujedinili su se s Dodikovim SNSD-om, SP-om Petra Đokića i DNS-om Marka Pavića i donijeli odluku da se u RS održi referendum o Danu RS iako znaju da rezultati neće proizvesti nikakve posljedice. Time su Bosić, Ivanić i Čavić otpisali svoje koalicione partnere SDA i SBB, ali i HDZ koji šuti, a s kojima su u parlamentarnoj većini na državnoj razini.
Moć i strahovi
Parlamentarna većina u Federaciji više ne škripi nego puca po svim šavovima. Nakon što se SBB utopio u SDA, „bračne svađe“ sa HDZ-om postale su svakodnevne. Dokazuje to kontra glasanje te dvije strane u Parlamentu Federacije o zakonima o reviziji branitelja, poljoprivredi, šumama i šumarstvu, igrama na sreću, pripadnosti javnih prihoda…
Ovakvu situaciju Jozo Bagarić, šef Kluba zastupnika Parlamenta BiH, javno kvalificira kao „demonstraciju moći svebošnjačke koalicije protiv Hrvata“. Iz SDA, istina još blagim tonovima, upućuju packe na račun HDZ-a, ali ruku na srce, neke blokade u režiji i organizaciji HDZ-a idu na ruku jednom dijelu SDA. Zanimljivo je da su pojedini federalni zakoni usvojeni samo zahvaljujući glasovima opozicionih SDP-a i DF-a.
Ništa bolje nije ni u Republici Srpskoj gdje se, istina još kako tako pokušavaju „zamaltati“ sve veće rupe u koaliciji koju čine SNSD, Socijalistička partija i DNS. Đokić je još zalijepljen za Dodika jer zna da ga taj zagrljaj održava na političkoj sceni, ali se Pavić sve više udaljava od Dodika. Između njih dvojice već dugo sijevaju iskre, a vatra je buknula zbog prodaje rudnika Ljubija. U banjalučkim političkim krugovima može se čuti da će se Pavić sigurno izmaći iz koalicije nakon lokalnih izbora, a već se uvelike tvrdi da bi nakon listopadskih izbora moglo doći do rekonstrukcije Vlade RS iz koje bi izašli DNS-ovci i to po Dodikovoj naredbi.
Državni i entitetski parlamentarci provest će idući mjesec na odmoru, u rujnu će se rastrčati kako bi uvjerili birače da im nikada nije bilo bolje i da strankama na vlasti moraju dati svoje glasove. Nakon izbora, krenut će priče o preslagivanjima i prekomponiranjima parlamentarnih većina, nešto od toga će se i dogoditi, recimo uopće nije nemoguće da SNSD zamijeni Savez za promjene u Vijeću ministara. I u tome će proći iduća godina, a od siječnja 2018. svi će se posvetiti općim izborima u listopadu.
Pojednostavljeno i u najkraćem, stranke na vlasti neće prezati ni od čega kako bi ostale na pozicijama do kraja mandata. Iza toga stoji namjera da se zadrži status quo u državi i entitetima jer konkretno primicanje EU znači otvaranje poglavlja 23. i 24. od čega politička elita najviše strahuje.
Dnevni list
Brza podjela plijena
Da matematičke koalicije, a ove koje su na vlasti složene su po tom principu, nikada ne mogu daleko dobaciti pokazuje nezapamćena politička i ekonomska kriza u državi. S obzirom da nisu sastavljene na programskim i političkim interesima sa zajedničkim ciljem da dođu do opipljivih rezultata, ne čudi što se ni o čemu ne mogu dogovoriti i što država i entiteti sve dublje tonu.
Kada se podvuče crta ispod svega što su do sada državna i entitetske koalicije uradile, ispadne da su se jedino bez problema dogovorili o podjeli izbornog plijena – brzo i lako postavili su svoje ljude na ministarske, savjetničke, direktorske i raznorazne druge unosne funkcije preko kojih osiguravaju, svaka stranka i svaki stranački šef sebi ono što im i što mu treba. Nakon toga došla je druga faza koja je na djelu i trajat će do novih općih izbora – održati sadašnje stanje po svaku cijenu bez obzira što željeli i tražili građani.
Živi i pouzdani svjedok ovakvim tvrdnjama je ono što se događa u državnom i entitetskim parlamentima. Bezbroj je primjera da nema jedinstva u parlamentarnim većinama i da svako vuče na svoju stranu. Najsvježiji stiže iz Parlamenta BiH – nisu usvojene izmjene Zakona o javnom radio-televizijskom servisu – protiv prijedloga SDA i SBB-a glasali su njihovi koalicioni partneri HDZ i Saveza za promjene zajedno sa opozicionim SNSD-om!
Navodno, iza takvog glasanja stoji dogovor Milorada Dodika i Dragana Čovića koji glasove svojih ljudi uvjetuju određenim ustupcima, a tu negdje su i interesi Mladena Bosića. Ili: Bosićev SDS, PDP Mladena Ivanića i NDP Dragana Čavića ujedinili su se s Dodikovim SNSD-om, SP-om Petra Đokića i DNS-om Marka Pavića i donijeli odluku da se u RS održi referendum o Danu RS iako znaju da rezultati neće proizvesti nikakve posljedice. Time su Bosić, Ivanić i Čavić otpisali svoje koalicione partnere SDA i SBB, ali i HDZ koji šuti, a s kojima su u parlamentarnoj većini na državnoj razini.
Moć i strahovi
Parlamentarna većina u Federaciji više ne škripi nego puca po svim šavovima. Nakon što se SBB utopio u SDA, „bračne svađe“ sa HDZ-om postale su svakodnevne. Dokazuje to kontra glasanje te dvije strane u Parlamentu Federacije o zakonima o reviziji branitelja, poljoprivredi, šumama i šumarstvu, igrama na sreću, pripadnosti javnih prihoda…
Ovakvu situaciju Jozo Bagarić, šef Kluba zastupnika Parlamenta BiH, javno kvalificira kao „demonstraciju moći svebošnjačke koalicije protiv Hrvata“. Iz SDA, istina još blagim tonovima, upućuju packe na račun HDZ-a, ali ruku na srce, neke blokade u režiji i organizaciji HDZ-a idu na ruku jednom dijelu SDA. Zanimljivo je da su pojedini federalni zakoni usvojeni samo zahvaljujući glasovima opozicionih SDP-a i DF-a.
Ništa bolje nije ni u Republici Srpskoj gdje se, istina još kako tako pokušavaju „zamaltati“ sve veće rupe u koaliciji koju čine SNSD, Socijalistička partija i DNS. Đokić je još zalijepljen za Dodika jer zna da ga taj zagrljaj održava na političkoj sceni, ali se Pavić sve više udaljava od Dodika. Između njih dvojice već dugo sijevaju iskre, a vatra je buknula zbog prodaje rudnika Ljubija. U banjalučkim političkim krugovima može se čuti da će se Pavić sigurno izmaći iz koalicije nakon lokalnih izbora, a već se uvelike tvrdi da bi nakon listopadskih izbora moglo doći do rekonstrukcije Vlade RS iz koje bi izašli DNS-ovci i to po Dodikovoj naredbi.
Državni i entitetski parlamentarci provest će idući mjesec na odmoru, u rujnu će se rastrčati kako bi uvjerili birače da im nikada nije bilo bolje i da strankama na vlasti moraju dati svoje glasove. Nakon izbora, krenut će priče o preslagivanjima i prekomponiranjima parlamentarnih većina, nešto od toga će se i dogoditi, recimo uopće nije nemoguće da SNSD zamijeni Savez za promjene u Vijeću ministara. I u tome će proći iduća godina, a od siječnja 2018. svi će se posvetiti općim izborima u listopadu.
Pojednostavljeno i u najkraćem, stranke na vlasti neće prezati ni od čega kako bi ostale na pozicijama do kraja mandata. Iza toga stoji namjera da se zadrži status quo u državi i entitetima jer konkretno primicanje EU znači otvaranje poglavlja 23. i 24. od čega politička elita najviše strahuje.
Dnevni list
