Rad na crno masovna je pojava koja guši realnu ekonomiju i punjenje mirovinskih i zdravstvenih fondova. Koliko inspektori uspijevaju kontrolirati ovu pošast zbog koje, prema istraživanjima Bloomberga, imamo stopu nezaposlenosti višu od 40 posto? Je li ta stopa nezaposlenosti realna - s obzirom na to da mnogi rade na crno bez ikakve kontrole?
"Nama rad na crno predstavlja i vozač koji radi za privredni subjekt koji se bavi prometom, a u kojem nije regulirana licenca za obavljanje djelatnosti. Rad na crno je i prodaja mesa u mesnici, a da za nju ne postoji određena dokumentacija koja će potkrijepiti slijedivost tog mesa", pojašnjava Anis Ajdinović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Najviše nezaposlenih je u Tuzlanskom kantonu, što je oko 22 posto u odnosu na ukupan roj nezaposlenih u Federaciji. Vlada Federacije dala je suglasnost za prijem novih 30 inspektora koji bi intenzivnije kontrolirali prijavljivanje radnika. "Ukupno je na području cijele Federacije uposleno samo deset tržišnih inspektora i duplo veći broj subjekata nadzora u odnosu ra RS, gdje je uposleno 50 tržišnih inspektora", pojašnjava Ajdinović.
Federalna inspekcija zadužena je da predloži daljnje korake da bi se efikasnije punili budžetski fondovi i suzbio rad na crno koji guši realnu ekonomiju. "Da tržišnu ekonomiju dovedemo na viši nivo i zaštitimo radnike te potaknemo poslodavce da ih prijavljuju, a ne da ih drže u nekoj sivoj zoni, sami time nanoseći štetu sebi i cijelom društvu", kaže Ernis Imamović, pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje i sigurnost na radu u Vladi FBiH.
Poslodavci traže od poreznika i inspektora da u red dovedu i državne firme koje su veliki gubitaši i ne plaćaju doprinose državi. "Ne postoji nijedan razlog zašto GRAS, Željeznice ili rudnici ne bi plaćali doprinose. Postoji pet općina i jedan kanton koji ne plaćaju doprinose. Kad se ta stvar nađe kod privatnika slijede drakonske kazne. Zašto neravnopravnost? Svi mi koji plaćamo poreze i doprinose redovno činimo to i za one koji to ne rade", ističe Mladen Pandurević, predsjednik Udruženja poslodavaca BiH.
Zbog rada na crno više desetaka milijuna maraka gube mirovinsko osiguranje i zdravstveni fondovi. Poreznici tvrde da su intenzivirali aktivnosti na terenu i da će to biti nastavljeno i u narednom periodu. "U 22 akcije otkrili smo preko 1.960 radnika koji su radili na crno, skoro 900 objekata koji nisu imali odobrenje za rad, preko 1.500 objekata koji nisu izdavali račune, podnijeli smo preko 3.000 prekršajnih naloga s oko sedam milijuna kazni", navodi direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović.
Efikasnija naplata poreza i doprinosa utjecat će na standard stanovništva ali i ekonomsku aktivnost. Najviše radnika koji rade na crno ima u turističko-ugostiteljskim objektima, trgovini, te na gradilištima. Nerijetko takvi slučajevi izađu na vidjelo tek kada radnik doživi nesreću i ostane bez materijalne podrške.
abcportal.info
"Nama rad na crno predstavlja i vozač koji radi za privredni subjekt koji se bavi prometom, a u kojem nije regulirana licenca za obavljanje djelatnosti. Rad na crno je i prodaja mesa u mesnici, a da za nju ne postoji određena dokumentacija koja će potkrijepiti slijedivost tog mesa", pojašnjava Anis Ajdinović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Najviše nezaposlenih je u Tuzlanskom kantonu, što je oko 22 posto u odnosu na ukupan roj nezaposlenih u Federaciji. Vlada Federacije dala je suglasnost za prijem novih 30 inspektora koji bi intenzivnije kontrolirali prijavljivanje radnika. "Ukupno je na području cijele Federacije uposleno samo deset tržišnih inspektora i duplo veći broj subjekata nadzora u odnosu ra RS, gdje je uposleno 50 tržišnih inspektora", pojašnjava Ajdinović.
Federalna inspekcija zadužena je da predloži daljnje korake da bi se efikasnije punili budžetski fondovi i suzbio rad na crno koji guši realnu ekonomiju. "Da tržišnu ekonomiju dovedemo na viši nivo i zaštitimo radnike te potaknemo poslodavce da ih prijavljuju, a ne da ih drže u nekoj sivoj zoni, sami time nanoseći štetu sebi i cijelom društvu", kaže Ernis Imamović, pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje i sigurnost na radu u Vladi FBiH.
Poslodavci traže od poreznika i inspektora da u red dovedu i državne firme koje su veliki gubitaši i ne plaćaju doprinose državi. "Ne postoji nijedan razlog zašto GRAS, Željeznice ili rudnici ne bi plaćali doprinose. Postoji pet općina i jedan kanton koji ne plaćaju doprinose. Kad se ta stvar nađe kod privatnika slijede drakonske kazne. Zašto neravnopravnost? Svi mi koji plaćamo poreze i doprinose redovno činimo to i za one koji to ne rade", ističe Mladen Pandurević, predsjednik Udruženja poslodavaca BiH.
Zbog rada na crno više desetaka milijuna maraka gube mirovinsko osiguranje i zdravstveni fondovi. Poreznici tvrde da su intenzivirali aktivnosti na terenu i da će to biti nastavljeno i u narednom periodu. "U 22 akcije otkrili smo preko 1.960 radnika koji su radili na crno, skoro 900 objekata koji nisu imali odobrenje za rad, preko 1.500 objekata koji nisu izdavali račune, podnijeli smo preko 3.000 prekršajnih naloga s oko sedam milijuna kazni", navodi direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović.
Efikasnija naplata poreza i doprinosa utjecat će na standard stanovništva ali i ekonomsku aktivnost. Najviše radnika koji rade na crno ima u turističko-ugostiteljskim objektima, trgovini, te na gradilištima. Nerijetko takvi slučajevi izađu na vidjelo tek kada radnik doživi nesreću i ostane bez materijalne podrške.
abcportal.info
