Arheolozi su blizu poznatoga megalitskog nalazišta Stonehengea otkrili jedinstvenu prapovijesnu strukturu koja tvori kameni krug promjera većeg od dva kilometra, izvijestili su znanstvenici sa škotskog sveučilišta St. Andrews.
"Tijekom radova na terenu otkrili smo više od dvadeset golemih otvora iz doba neolitika, dugačkih 1,2 kilometra, širokih deset metara i dubokih više od pet metara", stoji u objavi sveučilišta.
Arheolozi vjeruju da je riječ najvećoj prapovijesnoj strukturi otkrivenoj u Engleskoj.
Istraživanja upućuju na to da datiraju iz vremena neolitika ili mlađega kamenog doba te da su izgrađeni prije više od 4500 godina, prenosi Hina.
Otvori okružuju drevno naselje Durrington Walls, od Stonehengea udaljeno dva kilometra.
Pretpostavljaju da bi građevina mogla predstavljati granicu koja je ljude vodila u sakralno područje povezano sa Stonehengeom.
Arheolozima nije u potpunosti jasno kako je zdanje izgrađeno, s obzirom na to da su ljudi u neolitiku od alata na raspolaganju imali samo kamen, drvo i kosti.
Iznenadilo ih je i to što je građevina dokaz da su ljudi vrlo rano koristili brojenje.
Kao objašnjenje za takav zaključak navode da je konstruiranje ovako golemog zdanja zahtijevalo veliku preciznost te brojenje u stotinama koraka.
Profesor Vincent Gaffney, vodeći arheolog u ovome projektu kazao je da je riječ o otkriću bez presedana.
"Tijekom radova na terenu otkrili smo više od dvadeset golemih otvora iz doba neolitika, dugačkih 1,2 kilometra, širokih deset metara i dubokih više od pet metara", stoji u objavi sveučilišta.
Arheolozi vjeruju da je riječ najvećoj prapovijesnoj strukturi otkrivenoj u Engleskoj.
Istraživanja upućuju na to da datiraju iz vremena neolitika ili mlađega kamenog doba te da su izgrađeni prije više od 4500 godina, prenosi Hina.
Otvori okružuju drevno naselje Durrington Walls, od Stonehengea udaljeno dva kilometra.
Pretpostavljaju da bi građevina mogla predstavljati granicu koja je ljude vodila u sakralno područje povezano sa Stonehengeom.
Arheolozima nije u potpunosti jasno kako je zdanje izgrađeno, s obzirom na to da su ljudi u neolitiku od alata na raspolaganju imali samo kamen, drvo i kosti.
Iznenadilo ih je i to što je građevina dokaz da su ljudi vrlo rano koristili brojenje.
Kao objašnjenje za takav zaključak navode da je konstruiranje ovako golemog zdanja zahtijevalo veliku preciznost te brojenje u stotinama koraka.
Profesor Vincent Gaffney, vodeći arheolog u ovome projektu kazao je da je riječ o otkriću bez presedana.
