Bitcoin godišnje troši više električne energije nego cijela Argentina, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Cambridge, a ako je suditi po njegovoj trenutnoj vrijednosti, to se neće tako skoro promijeniti, unatoč očekivanom rastu emisije štetnih plinova.
''Rudarenje'' kriptovaluta zahtijeva puno energije, budući da uključuje opsežne računalne izračune kako bi se provjerile transakcije, navodi BBC.
Istraživači s Cambridgea utvrdili su da kompjutori u potrazi za transakcijama troše oko 121,36 teravat-sati (TWh) struje godišnje, temeljeći procjenu na prosječnoj cijeni struje od pet centi po kilovat-satu i energetskim potrebama mreže bitcoina.
To bi značilo da kompjutori angažirani na potrazi za bitcoinima troše više od stanovnika Argentine, čija potrošnja iznosi 121 teravat-sat godišnje. Nadmašuju i potrošnju Nizozemske (108,8 teravat-sati), Ujedinjenih Arapskih Emirata (113,2 teravat-sati), a bliže se i Norveškoj, koja troši 122,2 gigavat-sata godišnje.
Energija koju koriste mogla bi napajati sva kuhala za čaj u Velikoj Britaniji sljedećih 27 godina, utvrdili su na Sveučilištu Cambridge, prenosi Hina.
Navode i usporedbu koja tjera na razmišljanje - količina električne energije koju svake godine troše uključeni, a neaktivni kućanski aparati samo u SAD-u mogla bi napajati cijelu bitcoin mrežu godinu dana.
Stručnjaci upozoravaju i da potrošnja struje u potrazi za transakcijama u bitcoinima vjerojatno neće pasti ako ne padne vrijednost te kriptovalute, budući da se 'rudare' nagrađuje upravo bitcoinima.
Njegova je pak vrijednost ovog tjedna dosegnula rekordnih 48.000 dolara, nakon objave američkog proizvođača električnih vozila Tesle da je kupio bitcoine za oko 1,5 milijardi dolara i da planira prihvatiti tu kriptovalutu kao sredstvo plaćanja, prenosi Hina.
To znači da će 'rudari' u potragu za transakcijama uključiti još više računala i trošiti još više struje, objašnjava za BBC stručnjak Cambridge Centra za alternativne financije Michael Rauchs.
„Stvari su tako i posložene da bitcoin troši jako puno struje i to se neće promijeniti ako cijena bitcoina značajno ne padne", upozorava Rauchs za podcast BBC-ja Tech Tent.
I kritičar bitcoina David Gerard, novinar i autor knjige "Attack of the 50 Foot Blockchain", slaže se da će potrošnja energije da bi se pronašli bitcoini, a time i količina ispuštenog ugljičnog dioksida, definitivno i dalje rasti.
"Rješenje nije efikasniji hardver za 'rudarenje', budući da će se samo natjecati s drugim efikasnim hardverom", ističe Gerard, koji ima prijedlog. "Mogli bismo uvesti ugljični porez na kriptovalute kako bismo stvorili bar kakvu-takvu protutežu toj ogromnoj negativnoj potrošnji", predlaže.
''Rudarenje'' kriptovaluta zahtijeva puno energije, budući da uključuje opsežne računalne izračune kako bi se provjerile transakcije, navodi BBC.
Istraživači s Cambridgea utvrdili su da kompjutori u potrazi za transakcijama troše oko 121,36 teravat-sati (TWh) struje godišnje, temeljeći procjenu na prosječnoj cijeni struje od pet centi po kilovat-satu i energetskim potrebama mreže bitcoina.
To bi značilo da kompjutori angažirani na potrazi za bitcoinima troše više od stanovnika Argentine, čija potrošnja iznosi 121 teravat-sat godišnje. Nadmašuju i potrošnju Nizozemske (108,8 teravat-sati), Ujedinjenih Arapskih Emirata (113,2 teravat-sati), a bliže se i Norveškoj, koja troši 122,2 gigavat-sata godišnje.
Energija koju koriste mogla bi napajati sva kuhala za čaj u Velikoj Britaniji sljedećih 27 godina, utvrdili su na Sveučilištu Cambridge, prenosi Hina.
Navode i usporedbu koja tjera na razmišljanje - količina električne energije koju svake godine troše uključeni, a neaktivni kućanski aparati samo u SAD-u mogla bi napajati cijelu bitcoin mrežu godinu dana.
Stručnjaci upozoravaju i da potrošnja struje u potrazi za transakcijama u bitcoinima vjerojatno neće pasti ako ne padne vrijednost te kriptovalute, budući da se 'rudare' nagrađuje upravo bitcoinima.
Njegova je pak vrijednost ovog tjedna dosegnula rekordnih 48.000 dolara, nakon objave američkog proizvođača električnih vozila Tesle da je kupio bitcoine za oko 1,5 milijardi dolara i da planira prihvatiti tu kriptovalutu kao sredstvo plaćanja, prenosi Hina.
To znači da će 'rudari' u potragu za transakcijama uključiti još više računala i trošiti još više struje, objašnjava za BBC stručnjak Cambridge Centra za alternativne financije Michael Rauchs.
„Stvari su tako i posložene da bitcoin troši jako puno struje i to se neće promijeniti ako cijena bitcoina značajno ne padne", upozorava Rauchs za podcast BBC-ja Tech Tent.
I kritičar bitcoina David Gerard, novinar i autor knjige "Attack of the 50 Foot Blockchain", slaže se da će potrošnja energije da bi se pronašli bitcoini, a time i količina ispuštenog ugljičnog dioksida, definitivno i dalje rasti.
"Rješenje nije efikasniji hardver za 'rudarenje', budući da će se samo natjecati s drugim efikasnim hardverom", ističe Gerard, koji ima prijedlog. "Mogli bismo uvesti ugljični porez na kriptovalute kako bismo stvorili bar kakvu-takvu protutežu toj ogromnoj negativnoj potrošnji", predlaže.
