Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i banjolučki biskup Franjo Komarica ponovo su u ponedjeljak upozorili na činjenicu kako iz Bosne i Hercegovine Hrvati nastavljaju odlaziti, a broj vjernika neprekidno se smanjuje.
Otvarajući redovito zasjedanje Biskupske konferencije BiH u Banja Luci kardinal Puljić je kazao kako su Hrvati u BiH, kao pripadnici najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, posebice ugroženi lošim općim stanjem u toj zemlji.
“Temeljni uzrok odlaska sigurno je ekonomske naravi, ali ima i političkih igara koje, nekada iz kulisa, a nekada i sasvim otvoreno, provode pojedine političke opcije ovisno od toga gdje je tko moćniji i brojniji. Osim toga, stalna sukobljavanja i nespremnost na zajedničku suradnju na političkom planu koči razvoj ove zemlje i uzrokuje brojne konkretne poteškoće svim stanovnicima, a posebno onima koji su na rubu društva”, kazao je kardinal Puljić kako ga citira Katolička tiskovna agencija Bk BiH (KTA).
Kao primjer osporavanja prava Hrvata naveo je prijepore koje je izazvalo obilježavanje bleigurške tragedije uz misu u sarajevskoj katedrali istaknuvši kako će unatoč takvim kušnjama Crkva i njeni svećenici hrabro nastaviti svjedočiti svoju vjeru i braniti čovjeka, život i obiteljsko zajedništvo.
Banjolučki biskkup Komarica potvrdo je kako se i malobrojni vjernici koji su ostali na područu te biskupije sada iseljavaju jer ne mogu opstati.
"Uslijed sve teže ekonomske situacije i opće deprimirajuće društvene atmosfere u zemlji, svjedočimo u našim župama novom iseljavanju u druge zemlje radno sposobnog pučanstva, uključujući i cijele obitelji”, kazao je biskup Komarica dodajući da se još uvijek sprječava odavno zatraženi povratak nacionaliziranih crkvenih dobara na području Banje Luke i Bosanske Gradiške te Bosanskog Novog.
Kazao je kako Crkva ima problem s vlastima Republike Srpske i u nastojanjima da se otkrije sudbina Hrvata, ali i svećenika ubijenih u proteklom ratu.
"Iako je od završetka rata prošlo 25 godina, mi još uvijek, nažalost uzaludno, tražimo da nam ovdašnje entitetske vlasti vrate posmrtne ostatke kidnapiranog iz župne kuće u Novoj Topoli i ubijenog tamošnjeg župnika Ratka Grgića. Do sada nitko nije pozvan na odgovornost ni za njegovo ubojstvo, ni za nasilnu smrt druge naše šestorice svećenika i jedne redovnice, kao i više stotina ubijenih naših župljana, uključujući 70-ak masakriranih katolika sela Briševo u župi Stara Rijeka”, podsjetio je biskup Komarica.
Otvarajući redovito zasjedanje Biskupske konferencije BiH u Banja Luci kardinal Puljić je kazao kako su Hrvati u BiH, kao pripadnici najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, posebice ugroženi lošim općim stanjem u toj zemlji.
“Temeljni uzrok odlaska sigurno je ekonomske naravi, ali ima i političkih igara koje, nekada iz kulisa, a nekada i sasvim otvoreno, provode pojedine političke opcije ovisno od toga gdje je tko moćniji i brojniji. Osim toga, stalna sukobljavanja i nespremnost na zajedničku suradnju na političkom planu koči razvoj ove zemlje i uzrokuje brojne konkretne poteškoće svim stanovnicima, a posebno onima koji su na rubu društva”, kazao je kardinal Puljić kako ga citira Katolička tiskovna agencija Bk BiH (KTA).
Kao primjer osporavanja prava Hrvata naveo je prijepore koje je izazvalo obilježavanje bleigurške tragedije uz misu u sarajevskoj katedrali istaknuvši kako će unatoč takvim kušnjama Crkva i njeni svećenici hrabro nastaviti svjedočiti svoju vjeru i braniti čovjeka, život i obiteljsko zajedništvo.
Banjolučki biskkup Komarica potvrdo je kako se i malobrojni vjernici koji su ostali na područu te biskupije sada iseljavaju jer ne mogu opstati.
"Uslijed sve teže ekonomske situacije i opće deprimirajuće društvene atmosfere u zemlji, svjedočimo u našim župama novom iseljavanju u druge zemlje radno sposobnog pučanstva, uključujući i cijele obitelji”, kazao je biskup Komarica dodajući da se još uvijek sprječava odavno zatraženi povratak nacionaliziranih crkvenih dobara na području Banje Luke i Bosanske Gradiške te Bosanskog Novog.
Kazao je kako Crkva ima problem s vlastima Republike Srpske i u nastojanjima da se otkrije sudbina Hrvata, ali i svećenika ubijenih u proteklom ratu.
"Iako je od završetka rata prošlo 25 godina, mi još uvijek, nažalost uzaludno, tražimo da nam ovdašnje entitetske vlasti vrate posmrtne ostatke kidnapiranog iz župne kuće u Novoj Topoli i ubijenog tamošnjeg župnika Ratka Grgića. Do sada nitko nije pozvan na odgovornost ni za njegovo ubojstvo, ni za nasilnu smrt druge naše šestorice svećenika i jedne redovnice, kao i više stotina ubijenih naših župljana, uključujući 70-ak masakriranih katolika sela Briševo u župi Stara Rijeka”, podsjetio je biskup Komarica.
Biskup Komarica spomenuo je i nespremnost kantonalne Vlade da Srednju medicinsku školu i osnovnu kolu Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću stavi na proračun pa je Banjolučka biskupija bila prisiljena ući u velike dugove te je sada primorana obustaviti daljnji rad te škole.
