Trgovina ljudima prijeti da postane jedan od krupnih problema u BiH jer broj identificiranih žrtava raste iz godine u godinu, a tome znatno doprinosi blaga kaznena politika u domaćim pravosudnim institucijama.
Izvještaj o stanju u oblasti trgovine ljudima u BiH za 2017. godinu, koji je pripremio državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, pokazao je da se ona najčešće odvija unutar granica BiH, ali su zabilježeni i slučajevi prekogranične trgovine radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u kojima su žrtve bila i djeca. Podaci pokazuju da među žrtvama ima više maloljetnika i da su ženske osobe seksualno iskorištavane, a romska djeca podvrgnuta prisilnom prosjačenju, činjenju kaznenih djela i služenju u domaćinstvima i na silu uvođena u brakove.
''U BiH su lani identificirane 83 potencijalne žrtve trgovine ljudima u svrhu radne i seksualne eksploatacije, prosjačenja i prisilnih brakova. To predstavlja povećanje za 35 žrtava u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja 36 žrtava je punoljetno, 47 maloljetno, 58 su ženskog spola, a u 25 slučajeva riječ je o muškarcima. Dvije žrtve su državljani Nizozemske i Libije, a ostalih 81 su državljani BiH'', pokazuju podaci iz izvještaja.
Sudovi su u 2017. godini izrekli 17 osuđujućih presuda za isti broj osoba, a u 14 je izrečena zatvorska kazna, dok je jedan okončan uvjetnom, a dva novčanom kaznom. Godinu ranije izrečene su četiri kazne zatvora za deset osoba. Zatvorske kazne su uglavnom u trajanju od godinu i dvije, a u nevladinom sektoru upravo to vide kao jedan od ključnih uzroka povećanja broja kaznenih djela iz ove oblasti. Upozoravaju da je trgovina ljudima ozbiljan društveni problem i da još nije iskorijenjen ni fenomen ropstva, piše Glas Srpske.
''Kaznena politika je veoma blaga i to je ogroman problem. Broj identificiranih žrtava trgovine ljudima se povećava svake godine, a treba imati u vidu da nisu sve brojke ušle u evidenciju. Trenutno stanje u BiH je više nego zabrinjavajuće. Veliki broj mladih odlazi iz zemlje bez detaljnog provjeravanja poslovnih ponuda, a iza pojedinih se kriju organizirane kriminalne grupe koje vrbuju i vrše eksploataciju'', rekla je glasnogovornica mostarskog Udruženja “Novi put” Edisa Demić.
Na sve izraženiji problem trgovine ljudima ukazali su lani i članovi Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentu BiH, koji su istakli da treba pooštriti kazne za ta kaznena djela.
Međunarodne organizacije raspolažu različitim podacima o broju ljudi koji godišnje postanu žrtve trgovine ljudima i o zaradi koja biva ostvarena od te kriminalne aktivnosti. Podaci UN govore da svake godine 700.000 žena, djece i muškaraca u svijetu postanu žrtve trgovine ljudima.
Broj žrtava
83 identificirane žrtve trgovine ljudima u 2017. godini
48 identificiranih žrtava trgovine ljudima u 2016. godini
36 punoljetnih žrtava
47 maloljetnih žrtava
Struktura žrtava
52 - prosjačenje
10 - radna eksploatacija, navođenje na prostituciju i druge oblike seksualnog iskorištavanja
7 - radna eksploatacija
5 - zaključivanje prisilnih i ugovorenih brakova
Izvještaj o stanju u oblasti trgovine ljudima u BiH za 2017. godinu, koji je pripremio državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, pokazao je da se ona najčešće odvija unutar granica BiH, ali su zabilježeni i slučajevi prekogranične trgovine radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u kojima su žrtve bila i djeca. Podaci pokazuju da među žrtvama ima više maloljetnika i da su ženske osobe seksualno iskorištavane, a romska djeca podvrgnuta prisilnom prosjačenju, činjenju kaznenih djela i služenju u domaćinstvima i na silu uvođena u brakove.
''U BiH su lani identificirane 83 potencijalne žrtve trgovine ljudima u svrhu radne i seksualne eksploatacije, prosjačenja i prisilnih brakova. To predstavlja povećanje za 35 žrtava u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog broja 36 žrtava je punoljetno, 47 maloljetno, 58 su ženskog spola, a u 25 slučajeva riječ je o muškarcima. Dvije žrtve su državljani Nizozemske i Libije, a ostalih 81 su državljani BiH'', pokazuju podaci iz izvještaja.
Sudovi su u 2017. godini izrekli 17 osuđujućih presuda za isti broj osoba, a u 14 je izrečena zatvorska kazna, dok je jedan okončan uvjetnom, a dva novčanom kaznom. Godinu ranije izrečene su četiri kazne zatvora za deset osoba. Zatvorske kazne su uglavnom u trajanju od godinu i dvije, a u nevladinom sektoru upravo to vide kao jedan od ključnih uzroka povećanja broja kaznenih djela iz ove oblasti. Upozoravaju da je trgovina ljudima ozbiljan društveni problem i da još nije iskorijenjen ni fenomen ropstva, piše Glas Srpske.
''Kaznena politika je veoma blaga i to je ogroman problem. Broj identificiranih žrtava trgovine ljudima se povećava svake godine, a treba imati u vidu da nisu sve brojke ušle u evidenciju. Trenutno stanje u BiH je više nego zabrinjavajuće. Veliki broj mladih odlazi iz zemlje bez detaljnog provjeravanja poslovnih ponuda, a iza pojedinih se kriju organizirane kriminalne grupe koje vrbuju i vrše eksploataciju'', rekla je glasnogovornica mostarskog Udruženja “Novi put” Edisa Demić.
Na sve izraženiji problem trgovine ljudima ukazali su lani i članovi Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentu BiH, koji su istakli da treba pooštriti kazne za ta kaznena djela.
Međunarodne organizacije raspolažu različitim podacima o broju ljudi koji godišnje postanu žrtve trgovine ljudima i o zaradi koja biva ostvarena od te kriminalne aktivnosti. Podaci UN govore da svake godine 700.000 žena, djece i muškaraca u svijetu postanu žrtve trgovine ljudima.
Broj žrtava
83 identificirane žrtve trgovine ljudima u 2017. godini
48 identificiranih žrtava trgovine ljudima u 2016. godini
36 punoljetnih žrtava
47 maloljetnih žrtava
Struktura žrtava
52 - prosjačenje
10 - radna eksploatacija, navođenje na prostituciju i druge oblike seksualnog iskorištavanja
7 - radna eksploatacija
5 - zaključivanje prisilnih i ugovorenih brakova
