Potrebe za crvenim mesom Bosna i Hercegovina podmiruje uvozom s obzirom na to da domaći proizvođači mogu zadovoljiti tek oko 20-30 posto potražnje na bh. tržištu.
Situacija je puno bolja kada je riječ o piletini s obzirom na to da bh. proizvodnja može zadovoljiti domaće potrebe, ali ima i dovoljnih količina za izvoz.
Međutim, kada se pogleda cijela statistika, podaci su poražavajući. Naime, uvoz mesa je deset puta veći od izvoza, te je upitan opstanak domaće proizvodnje.
Uvoz - izvoz
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH), u prošloj godini u BiH je uvezeno 67,8 milijuna kilograma mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 525,2 milijuna KM.
Međutim, u usporedbi s 2022. godinom nije zabilježen značajan rast količine uvezenog mesa, dok je vrijednost porasla za 93,4 milijuna KM, što je posljedica rasta cijena mesa koje je u posljednje tri godine poskupjelo za više od 100 posto.
U 2023. godini je iz BiH izvezeno 9,3 milijuna kilograma mesa ukupne vrijednosti 52,9 milijuna KM.
Najviše smo uvozili goveđe i svinjsko meso, a izvozili pileće meso. Isti trendovi nastavljeni su i u 2024. godini, gdje je za prva tri mjeseca u BiH uvezeno mesa u vrijednosti od 126,7 milijuna KM, dok je izvoz iznosio 8,5 milijuna KM.
U prošloj godini, najviše svježeg goveđeg mesa smo uvezli iz Italije i Nizozemske, a smrznutog iz Austrije i Poljske. S druge strane, goveđe meso smo izvozili u Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate. Svinjsko meso se u BiH najviše uvozi iz Njemačke, Danske i Španjolske, dok se izvoz odvijao jedino prema Sjevernoj Makedoniji.
Kada je riječ o pilećem mesu, ono se najviše uvozi iz Turske i Srbije, a izvozi u Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiju.
Kontinuirana stagnacija
"Uvozno zaleđeno pileće meso se koristi za preradu i od tog mesa je napravljeno 80 posto naših prerađevina. S druge strane, naši veliki proizvođači pileće meso prodaju kao svježe", za Bloomberg Adriju kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa HBŽ.
Međutim, kada je riječ o crvenom mesu, Bulut kaže da trenutno u mesnicama u BiH domaćeg mesa ima oko 25 posto i u kontinuiranoj je stagnaciji, te ako se nastavi ovakav trend uvoza, domaćeg mesa će biti manje od 20 posto. Također, meso iz uvoza je jeftinije u odnosu na domaće.
"Cijene crvenog mesa su porasle za 120 posto u posljednje tri godine. Meso iz uvoza je pet posto jeftinije, ali je lošija kvaliteta", kaže Bulut.
Muris Mujanović, vlasnike kompanije Mujanovići, koja se bavi proizvodnjom mesa, za Bloomberg Adriju kaže da se rast cijena može pripisati nekontroliranom i neuređenom tržištu.
"Problem je u deklariranju jer se vrlo često uvozno meso deklarira kao domaće", dodaje.
Ističe da se domaći proizvođači susreću s brojnim problemima.
Nedostatak podrške
"Nedostatak sistemske podrške i neuređeno tržište, zaostala i skupa proizvodnja i nikakva zaštita domaćeg proizvoda su problemi s kojima se suočavamo. Nemoguće se izboriti na ovaj način i zbog toga se domaća proizvodnja skoro u potpunosti ugasila", ističe Mujanović.
Domaći proizvođači upozoravaju da se vrlo često u mesnicama kupcima zaleđeno crveno meso iz uvoza prodaje kao svježe.
Bulut pojašnjava da se pod svježim podrazumijeva meso koje je staro maksimalno šest dana, međutim da u sprečavanju prodaje zaleđenog pod deklaracijom svježeg, inspekcije ne rade svoj dio posla.
"Postoji mogućnost kontrole, ali se ne primjenjuje. Neophodno je uvezati sistem i osigurati ispravno deklariranje proizvoda uz sprječavanje zloupotrebe pojedinih kategorija mesa", kaže Mujanović.
Kada je riječ o prognozama za naredni period, Mujanović kaže da će se mesna industrija u potpunosti okrenuti ka uvozu jer je neadekvatna politika u potpunosti uništila primarnu poljoprivrednu proizvodnju, što će na kraju dovesti do teških problema u samoj industriji. Također, očekuje i daljnji rast cijena.
"Očekuje se još jači rast cijena tako da će meso postati luksuz koji će prosječna obitelj teško moći priuštiti", kaže Mujanović.
Bulut, pak, s druge strane kaže da budućnost nije tako crna te da BiH "može povećati proizvodnju bar za 20 posto godišnje".
"Trenutno je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH promijenilo pristup i cilj im je da povećaju proizvodnju i tov junadi kroz veće poticaje i olakšice u pogledu prodaje. Proizvodnja hrane nema alternativu jer ako ne povećamo proizvodnju i tov junadi doći će do još većeg poskupljenja mesa građanima", zaključuje.
Situacija je puno bolja kada je riječ o piletini s obzirom na to da bh. proizvodnja može zadovoljiti domaće potrebe, ali ima i dovoljnih količina za izvoz.
Međutim, kada se pogleda cijela statistika, podaci su poražavajući. Naime, uvoz mesa je deset puta veći od izvoza, te je upitan opstanak domaće proizvodnje.
Uvoz - izvoz
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH), u prošloj godini u BiH je uvezeno 67,8 milijuna kilograma mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 525,2 milijuna KM.
Međutim, u usporedbi s 2022. godinom nije zabilježen značajan rast količine uvezenog mesa, dok je vrijednost porasla za 93,4 milijuna KM, što je posljedica rasta cijena mesa koje je u posljednje tri godine poskupjelo za više od 100 posto.
U 2023. godini je iz BiH izvezeno 9,3 milijuna kilograma mesa ukupne vrijednosti 52,9 milijuna KM.
Najviše smo uvozili goveđe i svinjsko meso, a izvozili pileće meso. Isti trendovi nastavljeni su i u 2024. godini, gdje je za prva tri mjeseca u BiH uvezeno mesa u vrijednosti od 126,7 milijuna KM, dok je izvoz iznosio 8,5 milijuna KM.
U prošloj godini, najviše svježeg goveđeg mesa smo uvezli iz Italije i Nizozemske, a smrznutog iz Austrije i Poljske. S druge strane, goveđe meso smo izvozili u Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate. Svinjsko meso se u BiH najviše uvozi iz Njemačke, Danske i Španjolske, dok se izvoz odvijao jedino prema Sjevernoj Makedoniji.
Kada je riječ o pilećem mesu, ono se najviše uvozi iz Turske i Srbije, a izvozi u Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiju.
Kontinuirana stagnacija
"Uvozno zaleđeno pileće meso se koristi za preradu i od tog mesa je napravljeno 80 posto naših prerađevina. S druge strane, naši veliki proizvođači pileće meso prodaju kao svježe", za Bloomberg Adriju kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa HBŽ.
Međutim, kada je riječ o crvenom mesu, Bulut kaže da trenutno u mesnicama u BiH domaćeg mesa ima oko 25 posto i u kontinuiranoj je stagnaciji, te ako se nastavi ovakav trend uvoza, domaćeg mesa će biti manje od 20 posto. Također, meso iz uvoza je jeftinije u odnosu na domaće.
"Cijene crvenog mesa su porasle za 120 posto u posljednje tri godine. Meso iz uvoza je pet posto jeftinije, ali je lošija kvaliteta", kaže Bulut.
Muris Mujanović, vlasnike kompanije Mujanovići, koja se bavi proizvodnjom mesa, za Bloomberg Adriju kaže da se rast cijena može pripisati nekontroliranom i neuređenom tržištu.
"Problem je u deklariranju jer se vrlo često uvozno meso deklarira kao domaće", dodaje.
Ističe da se domaći proizvođači susreću s brojnim problemima.
Nedostatak podrške
"Nedostatak sistemske podrške i neuređeno tržište, zaostala i skupa proizvodnja i nikakva zaštita domaćeg proizvoda su problemi s kojima se suočavamo. Nemoguće se izboriti na ovaj način i zbog toga se domaća proizvodnja skoro u potpunosti ugasila", ističe Mujanović.
Domaći proizvođači upozoravaju da se vrlo često u mesnicama kupcima zaleđeno crveno meso iz uvoza prodaje kao svježe.
Bulut pojašnjava da se pod svježim podrazumijeva meso koje je staro maksimalno šest dana, međutim da u sprečavanju prodaje zaleđenog pod deklaracijom svježeg, inspekcije ne rade svoj dio posla.
"Postoji mogućnost kontrole, ali se ne primjenjuje. Neophodno je uvezati sistem i osigurati ispravno deklariranje proizvoda uz sprječavanje zloupotrebe pojedinih kategorija mesa", kaže Mujanović.
Kada je riječ o prognozama za naredni period, Mujanović kaže da će se mesna industrija u potpunosti okrenuti ka uvozu jer je neadekvatna politika u potpunosti uništila primarnu poljoprivrednu proizvodnju, što će na kraju dovesti do teških problema u samoj industriji. Također, očekuje i daljnji rast cijena.
"Očekuje se još jači rast cijena tako da će meso postati luksuz koji će prosječna obitelj teško moći priuštiti", kaže Mujanović.
Bulut, pak, s druge strane kaže da budućnost nije tako crna te da BiH "može povećati proizvodnju bar za 20 posto godišnje".
"Trenutno je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH promijenilo pristup i cilj im je da povećaju proizvodnju i tov junadi kroz veće poticaje i olakšice u pogledu prodaje. Proizvodnja hrane nema alternativu jer ako ne povećamo proizvodnju i tov junadi doći će do još većeg poskupljenja mesa građanima", zaključuje.
