Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja nekontrolirano siječe i izvozi šumu ugrožavajući bh. privredu.
Drvoprerađivački sektor je jedina grana privrede koja ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prijevodu to znači da izvozimo sirovu građu u druge zemlje, a tamošnji prerađivači u BiH uvoze gotov proizvod.
Apsurd
''Ne možemo reći da je sjajna razmjena jer se dosta izvozi proizvoda iz tarifne grupe 44. To je primitivno obrađeno drvo, odnosno rezana građa (u prvom kvartalu 2019. izvezli su građe u vrijednosti 180 milijuna, prošle godine 780 milijuna KM). To je skoro 35% od ukupnog sektora iz drvne industrije'', pojašnjava za TV1 i Oslobođenje Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Samo u Srbiju, za prva tri mjeseca izvezli smo drvne sortimente vrijedne 17 milijuna maraka, vrijednost izvezenog namještaja je tri puta manja od uvezenog. Suhad Ećo, vlasnik kompanije za proizvodnju i prodaju namještaja, zapošljava 100 radnika, ima kapacitet za povećanje proizvodnje, ali nema sirovina. Na taj apsurd godinama upozoravaju entitetske privredne komore. Inicijativom za zaštitu finalista drvoprerađivačkog sektora tražili su apsolutnu dvogodišnju zabranu izvoza sirovine drvnih sortimenta, uvođenje taksi na izvoz rezane građe bukve i hrasta, te takse na tonu ogrjevnog drveta. Isto su uradili i u Privrednoj komori Republike Srpske, nakon čega je formirana zajednička radna grupa. Entitetske vlade su usuglasile stav i usvojile zaključke, koje su poslale Savjetu ministara u srpnju prošle godine, ali se to pitanje nikada nije našlo na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, navodi Oslobođenje.
Što činiti?
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović negira da je ikada dobio bilo kakav dokument, iako entitetske vlade posjeduju materijalne dokaze da su poslale zaključke.
''Prihodi od taksi bi bili korišteni za deminiranje šuma i izgradnju šumskih putova”, stoji u zaključku Vlade FBiH.
Apsolutna zabrana izvoza možda nije u potpunoj suglasnosti sa međunarodnim sporazumima koje je potpisala BiH. Ipak, privremene mjere je neophodno uvesti, upozorava Lazo Šinik, sekretar Privredne komore RS-a.
''To bi dovelo i do povećanja broja zaposlenih, a udio finalnih proizvoda u izvozu bi sa 40 skočio na 60%'', kaže Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.
Mjere koje traže bh. proizvođači uvele su sve zemlje regije, a Albanija je na čak 10 godina zabranila izvoz drvnih sortimenata.
Drvoprerađivački sektor je jedina grana privrede koja ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prijevodu to znači da izvozimo sirovu građu u druge zemlje, a tamošnji prerađivači u BiH uvoze gotov proizvod.
Apsurd
''Ne možemo reći da je sjajna razmjena jer se dosta izvozi proizvoda iz tarifne grupe 44. To je primitivno obrađeno drvo, odnosno rezana građa (u prvom kvartalu 2019. izvezli su građe u vrijednosti 180 milijuna, prošle godine 780 milijuna KM). To je skoro 35% od ukupnog sektora iz drvne industrije'', pojašnjava za TV1 i Oslobođenje Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Samo u Srbiju, za prva tri mjeseca izvezli smo drvne sortimente vrijedne 17 milijuna maraka, vrijednost izvezenog namještaja je tri puta manja od uvezenog. Suhad Ećo, vlasnik kompanije za proizvodnju i prodaju namještaja, zapošljava 100 radnika, ima kapacitet za povećanje proizvodnje, ali nema sirovina. Na taj apsurd godinama upozoravaju entitetske privredne komore. Inicijativom za zaštitu finalista drvoprerađivačkog sektora tražili su apsolutnu dvogodišnju zabranu izvoza sirovine drvnih sortimenta, uvođenje taksi na izvoz rezane građe bukve i hrasta, te takse na tonu ogrjevnog drveta. Isto su uradili i u Privrednoj komori Republike Srpske, nakon čega je formirana zajednička radna grupa. Entitetske vlade su usuglasile stav i usvojile zaključke, koje su poslale Savjetu ministara u srpnju prošle godine, ali se to pitanje nikada nije našlo na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, navodi Oslobođenje.
Što činiti?
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović negira da je ikada dobio bilo kakav dokument, iako entitetske vlade posjeduju materijalne dokaze da su poslale zaključke.
''Prihodi od taksi bi bili korišteni za deminiranje šuma i izgradnju šumskih putova”, stoji u zaključku Vlade FBiH.
Apsolutna zabrana izvoza možda nije u potpunoj suglasnosti sa međunarodnim sporazumima koje je potpisala BiH. Ipak, privremene mjere je neophodno uvesti, upozorava Lazo Šinik, sekretar Privredne komore RS-a.
''To bi dovelo i do povećanja broja zaposlenih, a udio finalnih proizvoda u izvozu bi sa 40 skočio na 60%'', kaže Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.
Mjere koje traže bh. proizvođači uvele su sve zemlje regije, a Albanija je na čak 10 godina zabranila izvoz drvnih sortimenata.
